Svijet

IZBORI: Iranci sutra biraju novog predsjednika

Piše: PolitikaPlus/Hina

U Iranu se u petak održavaju predsjednički izbori na kojima bi prema očekivanjima pobijediti trebao ultrakonzervativac Ibrahim Raisi i tako nakon dva mandata naslijediti umjerenog Hasana Rohanija.

Izbori se održavaju u trenutku kada recesijom pogođena zemlja pregovara sa svjetskim silama o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. i traži ukidanje američkih sankcija.

Promatrači ne očekuju velika iznenađenja na izborima, a odziv u ruralnim područjima vjerojatno će biti rekordno nizak jer su birači iscrpljeni društvenom i gospodarskom krizom.

Vrhovnu vlast u Iranu od 1979. zapravo ima vjerski vođa, prvo Ruholah Homeini pa Ali Hamenei, ali i predsjednik države ima značajan utjecaj na pitanja koja se kreću od industrijske do vanjske politike.

Povijesno postignuće Rohanijeva dva uzastopna četverogodišnja mandata, koliko je najviše dopušteno, nuklearni je sporazum kojim je Teheran pristao ograničiti svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija.

Ali nade da će Iran u tome uspjeti rasplinule su se prije tri godine kada je tadašnji američki predsjednik Donald Trump jednostrano istupio iz sporazuma i pokrenuo kampanju „maksimalnog pritiska” na Teheran kako bi ga diplomatski i gospodarski izolirao.

Zemlja od 83 milijuna stanovnika kojoj SAD ne dopušta da prodaje naftu i trguje s većinom svijeta, utonula je u recesiju, a Rohanija i njegove suradnike žestoko su kritizirali ultrakonzervativci jer je vjerovao Zapadu.

Iran je doživio velike protuvladine nemire u zimi 2017./18. i ponovno u studenome 2019., i oba ih je puta okrutno ugušio, a potom je došla pandemija covida-19 i pogodila ga teže nego bilo koju drugu zemlju u regiji.

Ukidanje sankcija

Raisi (60), aktualni čelnik iranskog pravosudnog sustava, spada među ultrakonzervativce koji nemaju povjerenja prema Zapadu i često kritiziraju SAD kao „Velikog Sotonu”.

Neki iranski mediji smatraju ga mogućim nasljednikom ajatolaha Hameneija (82).

Raisijeva pobjeda značila bi da bi se, nedugo nakon što je demokrat Joe Biden smijenio Trumpa u Bijeloj kući, klatno u Teheranu moglo nagnuti na drugu stranu.

Analitičari smatraju da to vjerojatno neće dovesti do obustave pregovora u Beču o nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama – Britanijom, Kinom, Francuskom, Njemačkom i Rusijom, od kojih su neke u zadnje vrijeme pokušale posredovati između Irana i SAD-a.

Bolne posljedice Trumpovih sankcija, koje su izazvale kolaps iranske valute, galopirajuću inflaciju i spiralu nezaposlenosti, izborna su tema oko koje se svi slažu i sva sedmorica predsjedničkih kandidata smatraju da bi se Iran trebao vratiti nuklearnom sporazumu kako bi se sankcije ukinulo.

Interna odluka da se pokuša oživjeti sporazum „nadilazi frakcijske borbe”, rekao je Clement Therme, znanstvenik Europskog sveučilišnog instituta u Italiji.

U televizijskoj debati uživo Raisi je izbjegao sukob s reformistima, fokusirajući se umjesto toga na gospodarske probleme.

Među njegovim protukandidatima su bivši čelnik Revolucionarne garde Mohsen Rezai i ultrakonzervativni bivši pregovarač za nuklearni program Said Džalili.

Natječu se i bivši potpredsjednik Mohsen Mehralizadeh te guverner središnje banke Abdolnaser Hemati, koje se obojicu smatra reformistima, ali nemaju potporu glavne reformističke koalicije.

Poziv na glasanje

Ako nijedan kandidat u petak ne dobije jasnu većinu, dvojica prvih kandidata idu u drugi krug tjedan dana poslije, 25. lipnja.

Kampanja je počela potkraj svibnja i protječe mirno. U Teheranu se može vidjeti vrlo malo predizbornih plakata drugih kandidata osim Raisijevih, koji je na izborima 2017. osvojio 38 posto glasova i izgubio od Rohanija.

Raspoloženje su pokvarila ograničenja javnih okupljanja zbog pandemije, a promatrači očekuju da puno birača neće ni izići na izbore, što ide u prilog konzervativcima.

Na prošlogodišnje parlamentarne izbore nije se odazvalo 57 posto birača pa su konzervativci odnijeli premoćnu pobjedu nakon što su tisuće uglavnom reformističkih i umjerenih kandidata diskvalificirane.

Iranski tisak sve je donedavno prognozirao odmjeravanje snaga između Raisija i umjereno konzervativnog Alija Laridžanija, Hameneijeva savjetnika.

Ali nakon što je moćno Vijeće čuvara zabranilo Laridžaniju i drugim snažnim kandidatima da se natječu na izborima, oni koji su ostali u utrci ne mogu biti ozbiljna prijetnja Raisiju.

Oporbene skupine izvan Irana pozivaju na društvenim medijima na bojkot izbora pa je Hamenei pozvao Irance da se odazovu u velikom broju kako bi se suprotstavili „neprijateljima islama”.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

iran, izbori