Polaganjem vijenaca kod spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odana je počast vukovarskim žrtvama.

Vijence su položili predstavnici hrvatskih branitelja Vukovara predvođeni posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem-Mladim Jastrebom, potom hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović , predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković , izaslanstvo Vlade  predvođeno predsjednikom Andrejom Plenkovićem kao i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije na čelu sa županom Damirom Dekanićem. Izaslanstvo grada Vukovara predvodio je gradonačelnik Ivana Penava.

Vijenac je položio i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Molitvu za žrtve Vukovara u Domovinskom ratu predvodio je msgr. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit poručivši da je Božjom providnosti Isus Krist svojom smrću na križu raskinuo okove grijeha i tamu smrti.

„Danas, o 30. obljetnici stradanja ovoga grada, naša se duša obnavlja vjerom jer znamo da nam život i smrt sjaje u Njegovu (Isusovu) uskrsnuću. Pogledaj milostivo na naše molitve za sluge i službenice Tvoje čija su tijela ovdje ukopana da čekaju slavni dan uskrsnuća...”, molio je  kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju u Vukovaru msgr. Hranić.
12:16 - Kolona sjećanja, duga nekoliko kilometara, stigla je na vukovarsko groblje.
 
10:30 Krenula Kolona sjećanja

Stjegonoše su izdvojili kako bi poveli Kolonu sjećanja, a pridružili su se braniteljli, vojnici, državni vrh i ostali…

U Koloni iza branitelja i obitelji poginulih i nestalih korača državni vrh. Tomo Medved, Andrej Plenković, Gordan Jandroković, Zoran Milanović, Fred Matić i Ivan Penava zajedno hodaju u Koloni.

Hrvatskom himnom počeo je svečani program ispred vukovarske bolnice nakon čega je održana minuta šutnje za sve poginule, ubijene i nasilno odvedene branitelje u Domovinskom ratu.
 
Grad na Dunavu bio je pod opsadom 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. njegovom okupacijom koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nakon koje su se Vukovarci konačno vratili svojim domovima koje je prije toga trebalo obnoviti.

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za tjedan dana. No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli  izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila uz tenkovske i zračne napade.

Vukovarska bolnica pretrpjela je velika oštećenja iako je na njezinu krovu bio znak Međunarodnoga crvenog križa, a pomoć ranjenicima pružana je u podrumu, gdje su u nemogućim uvjetima izvođene operacije i ostali složeni medicinski zahvati. U opkoljeni grad 19. listopada 1991. uspio je ući humanitarni konvoj Liječnika bez granica, koji je spasio stotinjak ranjenih branitelja iz bolnice.

Vukovar je branilo oko 1800 branitelja, među kojima su bili mnogi dragovoljci iz svih krajeva Hrvatske, a na suprotnoj je strani bilo oko 30.000 neprijateljskih vojnika, potpomognutih s više od 600 tenkova, stotinama minobacača i topova te ratnim zrakoplovstvom.

Herojski otpor slomljen je 18. studenoga 1991. Dio branitelja pokušao se u probojima izvući iz grada. Oni koji su ostali odvedeni su u srpske koncentracijske logore, a mnogi su i ubijeni. Iz vukovarske bolnice jugoslavenska vojska izvela je 19. studenoga ranjenike, branitelje i civile, koji su pobijeni u noći s 20. na 21. studenoga na poljoprivrednom dobru Ovčari, nedaleko od Vukovara.  Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 žrtava od kojih je najmlađa imala 16 godina, a najstarija 84 godine.

Iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, a još se traga za 386 osoba kojima se gubi svaki trag upravo u ratnom Vukovaru 1991. godine.

Hrvatski sabor donio je 29. listopada 1999. odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine kako bi se dostojanstveno i primjereno odala počast svim sudionicima obrane toga grada – simbola hrvatske slobode. Odlukom Vlade iz 2019. godine 18. studenoga proglašen je blagdanom i neradnim danom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.