Svijet

RIGA: Ukrajina pozvala NATO da pripremi sankcije i Rusiju odvrati od napada

Piše: PolitikaPlus/Hina

Kijev je u srijedu pozvao NATO da pripremi gospodarske sankcije protiv Rusije i pojača vojnu suradnju s Ukrajinom, dok se ta zemlja pridružila zapadnom savezu u razgovorima o tome kako od ponovnog napada odvratiti Rusiju, koja je rasporedila vojne snage na rusko-ukrajinskoj granici.

Ukrajina, bivša sovjetska republika koja sada teži pridruživanju Europskoj uniji i NATO-u, postala je potencijalno žarište između Rusije i Zapada jer su odnosi na najgoroj razini u tri desetljeća otkako je završio Hladni rat.

"Pozvat ćemo saveznike da se pridruže Ukrajini u sastavljanju mjera odvraćanja", rekao je novinarima ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji je stigao na razgovore sa svojim kolegama iz NATO-a u Rigu.

Kao dio tog paketa, NATO bi trebao pripremiti gospodarske sankcije za Rusiju ako "odluči odabrati najgori scenarij", rekao je, dodajući da bi savez također trebao potaknuti vojnu i obrambenu suradnju s Ukrajinom.

"Uvjereni smo da ćemo, ako udružimo napore, ako djelujemo koordinirano, moći odvratiti predsjednika Putina od odabira najgoreg scenarija, a to je vojna operacija", rekao je Kuleba.

Danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod rekao je novinarima po dolasku na sjednicu NATO-a da će svaka vojna operacija koja bi narušila suverenitet Ukrajine imati "teške posljedice" i da je Danska spremna na "teške" sankcije.

U svojim izjavama ponovio je komentare NATO-a i Sjedinjenih Država, koji su u utorak objavili oštra upozorenja Rusiji da će platiti visoku cijenu za svaku novu vojnu agresiju na Ukrajinu.

"Svaka buduća ruska agresija na Ukrajinu imala bi visoku cijenu i imala bi ozbiljne političke i ekonomske posljedice za Rusiju", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg novinarima nakon prvog dana razgovora 30 saveznika u Rigi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin uzvratio je da će Rusija biti prisiljena djelovati ako NATO predvođen SAD-om u Ukrajini postavi projektile koji bi mogli pogoditi Moskvu za nekoliko minuta.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da će u srijedu o tom pitanju imati više informacija nakon konzultacija sa saveznicima u NATO-u.

Kremlj je 2014. pripojio crnomorski poluotok Krim Ukrajini, a zatim je podržao pobunjenike koji se bore protiv vladinih snaga na istoku zemlje. U sukobu je život izgubilo 14.000 ljudi, prema Kijevu, i on još uvijek tinja.

Kuleba je također upozorio na bjelorusko priznanje Krima, nakon što je čelnik te zemlje, bliski saveznik Rusije,  Aleksandar Lukašenko rekao da je poluotok Krim legalno ruski teritorij preokrenuvši svoj javni stav, izvijestila je novinska agencija RIA.

"Potencijalno bjelorusko priznanje okupiranog Krima bit će točka s koje nema povratka u našim bilateralnim odnosima, a mi ćemo djelovati. Jer za nas Krim nije polje za kompromise", dodao je Kuleba.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

NATO, UKRAJINA, RUSIJA