A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/hubble-space-telescope.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

HUBBLE: 20 godina gledanja u svemir | Politika+
Znanost

OBLJETNICA: HUBBLE: 20 godina gledanja u svemir

Spektakularne, fantastične, nevjerojatne, samo su neki od izraza koji se koriste za snimke koje već punih 20 godina šalje Svemirski teleskop Hubble.

Piše: Ivan Ornela

Ideja je bila jednostavna. Astrofizičar Lyman Spitzer do nje je došao još 1947 godine; postavimo teleskop iznad atmosfere, pa ćemo dobiti mnogo čišći pogled na svemir. Jednim je djelom to već bilo učinjeno sedamdeseti i osamdesetih godina prošlog stoljeća pomoću orbitalnih opservatorija poput Međunarodnog istraživača ultraljubičastog zračenja ili rendgenskog Einsteinova opservatorija ili Astronomskog satelita za infracrveno.

 

No, nakon lansiranja Svemirskog teleskopa Hubble naše se poimanje svemira nevjerojatno promijenilo. Od svog je lansiranja, prije 20 godina, promatrao je na tisuće i tisuće objekata i poslao na zemlju stotine tisuća nevjerojatnih fotografija. Iako u orbiti postoji niz drugih svemirskih teleskopa ovaj, inače zajednički projekt Europske agencije za istraživanje svemira i Američke agencije za istraživanje svemira NASA-e, jednostavno je najpoznatiji. Nakon dugih priprema i utrošenih milijardu  i pol dolara Hubbel je napokon 24.travnja 1990. godine pomoću raketoplana Discovery poslan u orbitu. Očekivalo se da će teleskop koji se oko zemlje okrene za devedesetšest minuta, brzinom od 29.000 km otkriti objekte koji su tako slabog sjaja da se sa zemlje ne mogu vidjeti i poslati fotografije deset puta bolje od onih koji su se do tada uspjele snimiti.

 

No, nekoliko dana nakon lansiranja, kad je počeo slati svoje prve fotografije utvrdilo se da su one mutne!!! Ubrzo je otkrivena greška na njegovom divovskom zrcalu, promjera nešto većeg od dva metra. Jedan njegov rubni dio bio je za pedesetinu ljudske vlasi preplitak. U odnosu na valnu duljinu svjetlosti to je bila prilično velika pogreška zbog koje se 85 posto svjetlosti zvijezda rasipalo u maglovitu auru, dok je sam 15 posto ostajalo za stvaranje središnje, oštre slike. To je, pak stvorilo problem za dva Hubbelova instrumenta - širokokutnu i planetarnu kameru, te kameru za blijede objekte. Što je još gore, taj se nedostatak mogao otkriti na zemlji, prije lansiranja da je bilo više mara prilikom pregleda. No, i takav „kratkovidan“, Hubbel je poslao stotine nevjerojatnih snimki, pa ga je  NASA odlučila popraviti. U studenom 1993. astronauti raketoplana Endeavor izašli su u otvoreni svemir i izveli niz krupnih popravaka, te instalirali novu kameru kojom su ispravili njegovu malovidnost.

 

Slike koje nam Hubble, teleskop veličine autobusa i težine 10 tona, otada šalje, sa visine od 600 km iznad Zemlje, prizori su nikad ranije viđeni i umjetnost su isto koliko i znanost. Teleskop kruži oko Zemlje brzinom od  8 km, na sekundu. Njegova oprema i instrumenti tako su sofisticirani da mogu uhvatiti svijetlost koja je, kroz svemir, počela putovati prije vise od 13 milijardi godina. Kad ona uđe u teleskop i bude prenesena u sliku, ta slika odraz je svemira onakvog kakav je bio u trenutku kad je svijetlost krenula.

Tamna energija

 

Što je Hubble u proteklih dvadeset godina otkrio? Prije svega je pomogao u određivanju starost svemira (13 milijardi i 700 milijuna godina). Pomogao je i u utvrđivanju činjenice da se širenje našeg svemira ubrzava i da ga na to tjera sila koju zovemo tamna energija i koja čini čak 70% svemira. Da se svemir širi među prvima je tvrdio Edwin Hubble, jedan od vodećih astronoma modernog doba po kojem je teleskop i dobio ime. Podaci koje je prikupio teleskop pokazuju da je misteriozna "tajna energija", kako se čini, doista konstantna sila, kako je to Albert Einstein svojedobno tvrdio. Radi se o nepoznatom obliku energije koja se ponaša upravo suprotno od sile teže. Tamna energija potiče sazviježđa u svemiru da se udaljavaju jedna od drugih sve većom brzinom. Einstein je tu silu nazivao "kozmološkom konstantom". Svojedobno je postavio teoriju da tamna sila postoji kao protuteža sili teži, kako se svemir ne bi urušio sam u sebe. Tu je teoriju poslije odbacio, kao svoju najveću grešku, no kasnije promatranje supernova koje su davno eksplodirale, potvrdilo je postojanje tamne energije. Znanstvenici još uvijek pokušavaju shvatiti njenu prirodu i porijeklo.

 

Otkriće crnih rupa

 

Poslao je snimke na kojima se jasno razlučuje Pluton od njegova satelita Harona za kojeg se i ranije pretpostavljalo da postoji, no nitko ga do tada nije vidio kao jasno nebesko tijelo.  Hubbel je otkrio i kako nastaju galaksije, kako je nastala naša, Mliječna staza. Otkrio je i prvi atmosferski planet izvan našeg Sunčevog sustava, što nam ukazuje na mogućnost života i na drugim planetima. Otkriće prašnjavog slova X preko jezgre maglice M51, ili galaksije Vrtlog, još je jedno do fascinantnih, novih saznanja do kojih je znanost došla zahvaljujući ovom teleskopu. Vjeruje se, naime da slovo X označava postojanje crne rupe mase jednake masi milijuna Sunaca. Hubbel je otkrio i dokaze o postojanju crnih rupa u jezgrama dviju drugih galaksija M31 i M87. Do Hubbela se vjerovalo da su svi kuglasti skupovi stari, no on neočekivano otkriva mladi kuglasti skup u neobičnoj galaksiji NGC 1275 u Perzeju. Isto tako snimio je daleku radiogalaksiju , tako mladu da je većina zvijezda u njoj stara samo 500 milijuna godina, što iznosi 1/10 Sunčevih godišta!!??.

 

Otkrio i jednu od najvreliji zvijezda , bijeli patuljak u srcu maglice NGC 2440 u Mliječnoj stazi s temperaturom na površini od nevjerojatnih 200.000 stupnjeva celzijevih. Otkriće šest velikih sjajnih čvorišta u kojima nastaju zvijezde i to zbog, kako se vjeruje sudara dviju galaksija još je jedno od nevjerojatnih snimki koje je poslao na zemlju. Zahvaljujući njegovim fotografijama dokazano je i postojanje druge malene zvijezde pratilje uz Sjevernjaču, odnosno Polaris. Zvijezda Sjevernjača dugo je bila glavno pomagalo navigatorima, jer se nalazi iznad Sjevernog pola. Ustvari se radi o sustavu od tri zvijezde, od kojih su Polaris i jedna od njezinih pratilja vidljive i s običnim amaterskim teleskopima.

 

Život izvan zemlje?

 

Postojanje kisika u mineralima na Mjesecu koji bi budući istraživači mogli koristiti za disanje, za stvaranje električne struje, te kao gorivo za rakete, Hubbel je otkrio u ljeto 2005. godine. Znanstvenici kažu da će im to otkriće pomoći u određivanju da li bi  količine kisika dostupne u tlu Mjeseca bile dovoljne za uporabu nekim budućim astronautima.  Hubble je uobičajeno usmjeren ka ekstremno udaljenim područjima svemira. No, tijekom nekoliko dana u kolovozu 2005., NASA ga je usmjerila prema Mjesecu, kako bi instrumenti osmotrili područja gdje su ranih sedamdesetih sletjele misije Spollo 15 i 17, kao i jedan udarni krater, promjera 45 kilometara, na ravnici koju astronauti nisu nikada obišli.  U prosincu 2008. godine pomoću njega znanstvenici su otkrili ugljikov dioksid i monoksid u atmosferi udaljenog planeta, što bi mogao biti prvi korak k otkriću života izvan Zemlje, objavila je tada NASA. Otkrivanjem organskih spojeva koji možda potječu od živih organizama na planetu sličnom Zemlji ''možda će jednom biti prvi dokaz o postojanju života izvan našeg planeta'', priopćila je američka svemirska agencija komentirajući otkriće ugljikova dioksida na planetu veličine Jupitera udaljenom od Zemlje 63 svjetlosne godine.

 

Pred kraj prošle godine snimio je fotografije galaksija za koje znanstvenici drže da potječu "s početaka" svemira, to jest manje od milijardu godina nakon Velikog praska. Snimka neidentificiranog letećeg objekta koje je brzinom od čak 17.700 km/h jurio kroz svemir zagolicala je u veljači ove godine maštu znanstvenika. Hubble je prvi puta detektirao objekt u obliku slova X krajem siječnja 2010., a odmah je i dobio ime P/2010-A2. Objekt ima čak 40 metara široku jezgru te tzv. vijenac od prašine iza sebe. Stručnjaci nisu sigurni radi li se o nekoj kometi koja je nastala kolizijom dva asteroida ili je pak riječ o dosad neviđenom i nepoznatom letećem objektu budući da je letio takvom putanjom i brzinom kakvu znastvenici nikad prije nisu uočili kod komete.

 

Najimpresivniji ekpseriment

Popis svih otkrića moga bi trajati u nedogled. I ovaj izbor je, na kraju krajeva subjektivan. Uspjeh i značaj teleskopa Hubble, možda nabolje rezimira jedan od ključnih ljudi u projektu Hubbel, astrofizicar pri baltimorskom Space Telescope Science Institute Mario Livio, koji je jednom prilikom za Voice of America rekao : “Po mojem mišljenju, to je najveći, moguće je čak reći – najimpresivniji znanstveni eksperiment ikada sproveden, u smislu njegovog sveukupnog učinka i utjecaja. Ono što je Hubble postigao, nije niti jedan drugi znanstveni eksperiment, u cijeloj povijesti.

 

Doslovno je slike svemira unio u domove milijuna diljem svijeta, podigao je svijest i znanje javnosti o svemiru i o znanosti, općenito.” Iako su u nekoliko navrata najavljivalo kako nemaju namjeru raditi novi servis, NASA bi se svaki put predomislila i produljila životni vijek Hublleu.  Tako je posljednji put najavljivala da će ga nakon 2010. godine zamijeniti novim teleskopom, ali u svibnju 2009. raketoplan Atlantis  u svemir je ponio sedam astronauta koji su popravili i modernizirali  Hubblea kako bi još barem pet godina znanstvenicima pružao ogromno bogatstvo informacija o svemiru.