A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/manil-suri-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Manil Suri: Doba Šive | Politika+
Kultura

PREPORUKA: Manil Suri: Doba Šive

"Doba Šive" je, iako zarazno čitka, gorka i teška epska priča koja čitatelje i zbunjuje i privlači.

Piše: Elizabeta Hrstić

A pisac je, potpuno svjestan toga, i niti malo razočaran, rekao: "Želim trenirati svoje spisateljske mišiće. Mislim da je za autora najbolje kad se oslobodi svih mogućih očekivanja. Ovo je tek moja druga knjiga, pa mislim da je preopasno već sada početi brinuti kako će biti percipirana."

Dok je "Višnu" unatoč lajtmotivu smrti bio pun prštave životne energije, topao, vrckav i ironično duhovit, "Doba Šive" je, iako zarazno čitka, gorka i teška epska priča koja čitatelje i zbunjuje i privlači.

Doba Šive napisan je kao veliko pismo-ispovijed o vlastitom životnom putu, koje junakinja Meera piše svom sinu Ašvinu. Kao i prethodni roman, i ovaj je prožet indijskom mitologijom, koja se u potpunosti pretapa s tragičnim događajima i likovima. Stalne su paralele dramatičnih zbivanja u Indiji sa intimnim ljudskim dramama.

Pruža sveobuhvatan, cjelovit i analitičan pogled na razdoblje nekoliko desetljeća nakon osamostaljenja Indije (podjela na Indiju i Pakistan). Govori o sukobima tradicionalne i moderne Indije, i o ljudima koji su pristalice jednog ili drugog; o vladarima, nacionalizmu, terorizmu. Na vrlo oštrouman način Suri ironizira političke veličine, pa i samu Indiru Ghandi. Naravno, u središtu njegovog zanimanja je nekoliko intimnih priča. A ta intima je pod Surijevim perom totalno ogoljela - on šokira svojim ispreplitanjem "ženskog" pisma i muške beskompromisne izravnosti.

Roman prati razdoblje od ranih pedesetih prošlog stoljeća. Glavna (anti)junakinja Meera rođena je u obitelji bogatog, sposobnog i progresivnog oca, liberalnog control-freaka, i majke - tradicionalne i nepismene vjernice. Pogrešnom udajom sa 17 godina, u siromašnu obitelj i jedan potpuno drugačiji zaostaliji svijet, počinju njene dileme, unutarnja previranja, jedan težak i krivudav životni put. A bez ljubavi, sve postaje i daleko kompleksnije. Rođenje sina dat će joj injekciju neiscrpne radosti i energije, no postat će i svojevrstan dvosjekli mač i kočnica u njenom osobnom razvoju.

I otac i majka ostavili su traga na Meerinoj psihi. Provodeći, nakon udaje, svoj život u sredini u kojoj dominiraju muškarci, i dalje poput ženinih "Bogova", usprkos previranjima u modernoj Indiji; Meera postaje podvojena. Nezadovoljna sredinom, brakom, ali i samom sobom, drži se svog sina, kao za posljednju slamku.

Pratimo i mnoštvo likova koji su povezani s Meerom, a opisani nevjerojatno uvjerljivo, slikovito, što je čini se, Surijeva konstanta koju možemo očekivati i u svim sljedećim romanima, kolikogod oni bili drugačiji.

Doba Šive Surijev je drugi roman, no u Hrvatskoj se u izdanju Naklade Ljevak pojavio prije prvog, Smrt Višnua, koji je također zaslužio našu toplu preporuku i bio nagradna knjiga tjedna.

Doba Šive napisan je kao veliko pismo-ispovijed o vlastitom životnom putu, koje junakinja Meera piše svom sinu Ašvinu. Kao i prethodni roman, i ovaj je prožet indijskom mitologijom, koja se u potpunosti pretapa s tragičnim događajima i likovima. Stalne su paralele dramatičnih zbivanja u Indiji sa intimnim ljudskim dramama.

Meera je rastrojena poput same Indije, obje će se još dugo spoticati o vlastito rađanje samostalnosti, dok ne stigne istinska obnova.

Junakinje imaju osobine boginja Parvati ili Kali, a bog Šiva je moćnik koji razara čovjeka, ali ga i ponovno rađa - pročišćenog i snažnog. Pa je tako i Meera rastrojena poput same Indije, obje će se još dugo spoticati o vlastito rađanje samostalnosti, dok ne stigne istinska obnova.

Kraj daje slutnju i nadu da su i Meera i država Indija konačno poučene iskustvima, te da se penju ka suncu, okupane iskustvima i spoznajama.

Kakva će biti nova budućnost? Odgovor možda saznamo u trećem nastavku ove Surijeve ideološke trilogije, koji bi nakon Višnua i Šive, u naslovu trebao imati boga Brahmu. A Brahma je onaj koji prema indijskoj mitologiji, dolazi od samog sebe i primiče ljude svom iskonu. On sjedi na lopoču, ima četiri lica i gleda na četiri strane svijeta.

No, sva njegova lica jedinstvena su u njemu samom. Daje li to nadu za čovječanstvo ili je to ipak još uvijek apstraktna utopija? Bit će zanimljivo vidjeti nove Surijeve likove, koji će možda u posljednjem nastavku trilogije, objediniti sva svoja lica i dostići sanjanu harmoniju.