A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/rohatinski-097.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

HNB: Ne slažemo se s MMF-om da su devizne pričuve niske | Politika+
Mojbiz

ODGOVOR NA KRITIKE: HNB: Ne slažemo se s MMF-om da su devizne pričuve niske

Ne slaže se niti s prijedlogom misije MMF-a o izmjeni tehnike provođenja deviznih intervencija niti s kritikama stabilnog tečaja

FOTO: Arhiv
Piše: PolitikaPlus/Hina

Hrvatska narodna banka (HNB) slaže se s većinom preporuka misije MMF-a, međutim, ne slaže s tvrdnjom da su međunarodne pričuve relativno niske, već ponovo ističe da su one adekvatne, ne slaže se niti s prijedlogom misije MMF-a o izmjeni tehnike provođenja deviznih intervencija, a također se ne slaže s tvrdnjom da je politika stabilnog tečaja pridonijela akumuliranju ranjivosti povezanih uz pretjerano zaduživanje u inozemnoj valuti.

HNB se ne slaže s misijom MMF-a ni u njihovoj ocjeni da zbog relativno niskih međunarodnih pričuva i smanjenih prudencijalnih deviznih rezervi likvidnosti postoji ograničen opseg za odgovor HNB-a na tečajna kretanja na deviznom tržištu u predstojećem razdoblju, a ne slaže se niti s prijedlogom misije MMF-a o izmjeni tehnike provođenja deviznih intervencija.

Navodi se to u osvrtu HNB-a na opširno Izvješće članova misije MMF-a o konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, koje je uz informaciju o zaključenju konzultacija MMF objavio danas na svojim internet stranicama, a ti su dokumenti u hrvatskom prijevodu objavljeni i na web stranicama HNB.

Iz HNB-a podsjećaju da su se već očitovali na tekst Zaključne izjave članova misije MMF-a, objavljen nakon njihovog posjeta u svibnju u okviru redovitih konzultacija po članku IV. Statuta MMF-a. U tom je očitovanju HNB ustvrdio da je postignut visok stupanj suglasnosti o većini pitanja, ali i različito viđenje u dva slučaja - to je bila ocjena adekvatnosti visine međunarodnih pričuva i predložene izmjene načina provođenja deviznih intervencija.

U međuvremenu članovi misije MMF-a izradili su Izvješće za Republiku Hrvatsku o kojem je provedena rasprava na Odboru izvršnih direktora MMF-a. HNB se osvrće na pojedine točke tog izvješća i na dva ranije naznačena sporna pitanja novčane politike.


HNB se, ističe se u osvrtu, slaže s većinom preporuka misije MMF-a, poglavito s onima koje se odnose na potrebu ustrajnog i neodložnog provođenja strukturnih reformi s ciljem povećanja inozemne konkurentnosti gospodarstva, a koje, između ostalog, uključuju smanjenje fiskalnog deficita i restriktivnu politiku plaća.


Također se slaže s potrebom daljnjeg povećanja trenutno rekordno visokih međunarodnih pričuva, što pokazuje i svojim postupcima u praksi. Cilj jačanja rezervi je ublažavanje posljedica mogućih novih vanjskih šokova, a nastavak provođenja konzervativne regulatorne i supervizorske prakse u funkciji je očuvanja otpornosti financijskog sustava. Pritom se polazi od važnosti održavanja stabilnosti tečaja kao okosnice financijske i opće gospodarske stabilnosti.

HNB se također ne slaže s tvrdnjom misije MMF-a da je politika stabilnog tečaja pridonijela akumuliranju ranjivosti povezanih uz pretjerano zaduživanje u inozemnoj valuti (euroizacija).

HNB se, međutim, ne slaže s tvrdnjom misije MMF-a da su međunarodne pričuve relativno niske, već ponovo ističe da su one adekvatne.


Napominje se da je u ranijem očitovanju HNB-a već obrazloženo što sveobuhvatna analiza adekvatnosti visine međunarodnih pričuva u našem specifičnom slučaju mora sadržavati.


Takva analiza u Izvješću je izostala, što i tvrdnju misije MMF-a čini neuvjerljivom. Štoviše, rasprava o Izvješću na Odboru izvršnih direktora potvrdila je da ni pojedini izvršni direktori nisu uvjereni u analitičku potkovanost ocjene misije MMF-a o adekvatnosti naših međunarodnih pričuva, navode iz hrvatske središnje banke.


Povezano s prethodnim, HNB se ne slaže s misijom MMF-a ni u njihovoj ocjeni da zbog relativno niskih međunarodnih pričuva i smanjenih prudencijalnih deviznih rezervi likvidnosti postoji ograničen opseg za odgovor HNB-a na tečajna kretanja na deviznom tržištu u predstojećem razdoblju, a ne slaže se niti s prijedlogom misije MMF-a o izmjeni tehnike provođenja deviznih intervencija.


Iz HNB-a ponovo ističu da će i nadalje, kao i do sada, koristiti sve raspoložive devizne, kunske i prudencijalne instrumente, uključujući po potrebi i intervencije na deviznom tržištu, neovisno o smjeru tečajnih pritisaka, te upravljanje kunskom likvidnošću, da bi se i nadalje osiguralo održivo povećanje deviznih pričuva zemlje i tečajna stabilnost.


Intervencije na deviznom tržištu HNB će stoga i u narednim razdobljima provoditi neizmijenjenom tehnikom, ističe se.


HNB smatra da bi promjena tehnike intervencija kako ju sugerira misija MMF-a gotovo sigurno rezultirala, preko nepovoljnog utjecaja na tečajna očekivanja i povjerenje tržišta, smanjenjem međunarodnih pričuva i/ili skokom kamatnih stopa, s posljedičnim nižim kreditnim rastom i negativnim utjecajem na krhki oporavak gospodarstva.


U HNB-u smatraju da bi to ujedno moglo utjecati na smanjenje kreditnog rejtinga zemlje, dodajući da je Moody's u svojem najnovijem izvješću iznio da bi do smanjenja rejtinga za Hrvatsku moglo doći u slučaju trajnijeg slabljenja kune.


HNB se također ne slaže s tvrdnjom misije MMF-a da je politika stabilnog tečaja pridonijela akumuliranju ranjivosti povezanih uz pretjerano zaduživanje u inozemnoj valuti (euroizacija).


Pritom se napominje da se euroizacija u Hrvatskoj primarno očituje u visokom udjelu deviznih depozita (i depozita uz valutnu klauzulu) u ukupnim depozitima uslijed kojih banke odobravaju kredite uz valutnu klauzulu da bi ujednačile tečajne izloženosti u svojim bilancama. Kao takva, euroizacija u Hrvatskoj se razlikuje od euroizacije u mnogim drugim zemljama srednje i istočne Europe u kojima banke odobravaju značajan dio ukupnih kredita u inozemnoj valuti (ili uz valutnu klauzulu), premda stanovništvo pretežito štedi u nacionalnoj valuti, obrazlažu iz HNB-a.


Kada je riječ o tečajnoj politici, HNB smatra potrebnim istaknuti i to da politika stabilnog tečaja u hrvatskim okolnostima ne čini provedbu strukturnih i fiskalnih reformi još nužnijom, kao što to naznačuje Misija MMF-a.


Slijedom te tvrdnje moglo bi se zaključiti da bi s drugačijim tečajnim režimom provedba reformi bila manje nužna, a to nije točno. HNB-ovo viđenje je da strukturnim i fiskalnim reformama (s ciljem poboljšanja produktivnosti i vanjske konkurentnosti) nema zdrave alternative. Promjena tečajnog režima ne može supstituirati te reforme, niti može kupiti više vremena za njihovu provedbu. Osnovna je zadaća zato ubrzati strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju kako bi se smanjile vanjske ranjivosti, zaključuje HNB.