A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/otto-von-habsburg-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

U 98. godini umro Otto von Habsburg | Politika+
Mojbiz

IN MEMORIAM: U 98. godini umro Otto von Habsburg

Bio je hrvatski državljanin i veliki zagovornik ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Austrijski nadvojvoda Otto von Habsburg, sin posljednjeg austro-ugarskog cara Karla, umro je u ponedjeljak ujutro u 98. godini u svom domu u Bavarskoj, priopćila je njegova glasnogovornica.


Von Habsburg je rođen 1912. i trebao je na prijestolju naslijediti svog oca, ali je nakon raspada Austro-Ugarske 1919. godine bio prisiljen otići u egzil. Posljednih godina živio je u gradiću Poeckingu na Starnberškom jezeru blizu Muenchena.


Godinama je bio počasni predsjednik Paneuropske unije, a 20 je godina bio zastupnik bavarske Kršćansko-socijalne unije u Europskom parlamentu.


Otto von Habsburg je bio hrvatski državljanin i veliki zagovornik ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

***


Franz Josef Otto Robert Maria Anton Karl Max Heinrich Sixtus Xaver Felix Renatus Ludwig Gaetan Pius Ignatius von Habsburg, tako glasi puno ime najstarijeg sina posljednjeg austrijskog cara i mađarskog kralja.


Rođen je 20. studenog 1912. godine u Reichenau u Donjoj Austriji. Nakon proglašenja republike njegova je obitelj živjela na Madeiri, a nakon toga u različitim europskim zemljama. Otto von Habsburg bio je odlučan protivnik Adolfa Hitlera i nacionalsocijalista. Nakon pripojenja Austrije Njemačkom carstvu 1938. godine Habsburg šalje iz pariškog egzila poziv inozemstvu da intervenira. Od njemačkih snaga koje ulaze u Francusku Otto von Habsburg sklanja se u SAD-a.


Nakon Drugog svjetskog rata stalno se nastanjuje na jezeru Starnberg u Bavarskoj gdje se i dalje bavi publicistikom. Napetosti u njegovim odnosima sa svojom obitelji u Austriji popuštaju tek šezdesetih godina prošloga stoljeća. Posebice austrijski socijalisti odbacuju bilo kakve odredbe koje bi bivšu dinastiju na bilo koji način stavljalo u povlaštenu poziciju. 1961. godine Otto Habsburg-Lothringen, kako je glasilo ime obitelji u Austriji, potpisuje izjavu da odustaje od naslova i zahtjeva za prijestoljem.

Posjedovao i hrvatsko državljanstvo

Od 1978.godine Otto von Habsgurg prima njemačko državljanstvo. Od 1982.godine postaje član bavarske stranke CSU i angažira se od 1979.godine vrlo aktivno kao mandatar ove stranke. Na izborima za Europski parlament 1979. godine nalazi se na sigurnom mjestu na popisu stranke za ulazak u ovu europsku instituciju i ponovno je biran na izborima za Europski palament 1984., 1989. i 1994. godine. Svoje članstvo u stranci i mandat zastupnika u Europskom parlamentu posebno je koristio za angažman oko proširenja Europske unije. Tako se primjerice izrazito zalagao za Mađarsku koja je postala članicom 2004. godine. Von habsburg je bio je vrlo aktivan sve do napuštanja Europskog parlamenta 1999. godine kada je navršio 86. godina. Otto von Habsburg posjedovao je austrijsku, mađarsku, njemačku i hrvatsku putovnicu.



Čitav niz godina za Otta von Habsurga radio je kao asistent a kasnije i kao osobni poverenik za Hrvatsku Bernd Posselt, današnji zastupnik u Europskom parlamentu koji je obilazio Hrvatsku od ranih devedesetih 20. stoljeća i izravno izvještavao o stanju u zemlji. Preko zastupnika Posselta Otto von Habsburg je bio uvijek dobro informirana o zbivanjima u Hrvatskoj, a Posslet je u neku ruku nastavio angažman Habsburga sa svojim angažmanom oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Zalaganje za Mađarsku i Hrvatsku


Otto von Habsburg je uvijek govorio da je Hrvatska njegova domovina i da je rođen kao Hrvat. U starijim godinama rijeđe je dolazio u Hrvatsku. Tako je prije devet godina uoči svojeg 90. rođendana izjavio slijedeće : “Prije sam češće dolazio u Hrvatsku, povezanost s njom je ostala, iako već dugo nisam bio ovdje. Došao sam razgovarati s hrvatskim dužnosnicima koji se intenzivno zalažu da Hrvatska uđe u Europsku uniju. Smatram da Hrvatskoj nikako nije mjesto na Balkanu, pa niti na zapadnom Balkanu, o kojem se u posljednje vrijeme mnogo govori."


Von Habsburg je govorio i o jednom susretu u Strasbourgu na kojem je tada predstavljeno deset nacija koje su u to vrijeme još bili samo kandidati za ulazak u Europsku uniju u sljedećem krugu. „Bugari su bili tamo, Rumunji su također bili pozvani, ali nije bilo nikoga iz Hrvatske. Bio sam tužan kad sam vidio da su se tek dvojica starih prijatelja Hrvatske založili za njene interese, ali Europa kao da nije imala sluha za ono što su govorili i što su stvarne potrebe i vrijednosti Hrvatske”, rekao je von Habsburg početkom prošloga desetljeća kada je Hrvatska kretala na svoj dugi put prema Europskoj uniji. Otto von Habsburg danas bi bio ponosan na Hrvatsku koja će za dvije godine, još za njegove stote obljetnice rođenja postati 28. članica Europske unije.

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

csu, karl von habsburg, paneuropska unija, austro-ugarska, otto von habsburg