A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/grcka-200.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Grčki sindrom: Koga će sve povući na putu prema dolje? | Politika+
Mojbiz

EUROZONA: Grčki sindrom: Koga će sve povući na putu prema dolje?

Šantić: U slučaju da Grčka bankrotira, mi ćemo to osjećati kroz dokapitalizaciju banaka radi eventualnih gubitaka.

Piše: Ilijana Grgić, Ivan Hrstić

Međunarodni monetarni fond na čelu sa Christine Lagarde, ocjenjuje da će Grčkoj, ako želi izbjeći bankrot, trebati dodatnih 100-tinjak milijardi eura pomoći. Pomoć bi trebala doći iz EU i privatnih vjerovnika, no Grčka još ne ispunjava sve uvjete koje su pred nju postavili strani kreditori, pa se još uvijek čini da je na - nezadrživom putu prema dolje.

 

ZDESLAV ŠANTIĆ: U slučaju da Grčka bankrotira, mi ćemo to osjećat kroz dokapitalizaciju banaka radi eventualnih  gubitaka.

- Jedan od  glavnih problema u  Grčkoj, je kako naći optimalni balans između fiskalnih ušteda i preduvjeta za gospodarski rast, ističe ekonomski analitičar u Splitskoj banci Zdeslav Šantić te dodaje da grčki BDP k tome pada i još uvijek raste javni dug  u BDP-u.

 

Grčka se oporavlja sporije od očekivanja. Da bi se izvukla iz dužničke krize, država bi u ovom trenutku trebala dodatnih 100-tinjak milijardi eura svježeg novca – 71 milijardu očekuje iz sredstava EU i 33 milijarde eura od stranih banaka i drugih igrača privatnog sektora.

 

Prema procjenama MMF-a, među ulagačima trenutno vlada uvjerenje da će grčki dug biti restrukturiran. No, sve dok postoji izražen rizik, nije moguć povratak Grčke na međunarodna financijska tržišta.


Grčka se, oporavlja sporije od očekivanja. Da bi se izvukla iz dužničke krize, država bi trebala dodatnih 104 milijarde eura svježeg novca – 71 milijardu iz sredstava EU i 33 milijarde eura sredstava stranih banaka i drugih igrača privatnog sektora.

- U slučaju da Grčka bankrotira, mi ćemo to osjećati kroz dokapitalizaciju banaka radi eventualnih  gubitaka, ističe Šantić. No, ostaje pitanje kako će s eobavljati te dokapitalizacije hrvatskih banaka, ako njihove majke banke u Italiji, Austriji i Jemačkoj budu u problemima. U ovom trenutku, hrvatski bankarski sustav i dalje djeluje siguran, no nipošto nije izoliran otok u europskom i globalnom financijskom moru.

Ako Grčka ne bude sposobna vraćati svoje dugove najviše će biti oštećene njemačke, francuske i britanske banke. Najviše će biti zakinute njemačke poslovne banke koje su u grčke vladine obveznice uložile 26,3 milijardi dolara. Francuske i britanske isto bi mogle pretrpjeti gubitke jer su uložile 19,8 i 3,2 milijarde dolara u grčki dug, dok talijanske i američke banke imaju 2,6 i 1,8 milijardi dolara u grčkom dugu.

Za Grčku i dalje postoji opcija bankrota u argentinskom stilu, pri kojem bi strani kreditori umnogome ostali kratkih rukava. 

Prema predviđanju MMF-a, grčki će javni dug 2012. dosegnuti najvišu razinu i  to vrtoglavih 172 posto BDP-a.

- Grčka konsolidacija je teška i stroga, radi se u kraćim rokovima, što dovodi do negativnih utjecaja na gospodarstvo, ali i do socijalnih otpora, naglašava Šantić.


Za Grčku i dalje postoji opcija bankrota u argentinskom stilu, pri kojem bi strani kreditori umnogome ostali kratkih rukava. Mnogi Grci nisu spremni ispaštati za ono što smatraju grijesima drugih, jer ne vjeruju u priče da su proteklih desetljeća živjeli bolje nego što su zaslužili. No, njihova sudbina sad ovisi i o sentimentu drugih nacija, poglavito njemačke, koja ne vidi razloga zašto bi Nijemci spašavali one koji nisu spremni odustati od bogatog sustava nagrađivanja koji jednostavno nije više održiv. Ipak, kako se vidi iz strukture stranog duga, njemačke banke koliko do jučer aktivno su sudjelovale u tome, pa Grci smatraju da i one moraju podnijeti posljedice rizika.

 

U ovom trenutku glavna (nikad do kraja izgovorena) poruka koju šalju Grci je: Dajte nam još novca kako bi smo vam mogli vratiti vaše dugove, ili se oprostite od tog duga! To je i jedan od razloga zašto agencije stalno spuštaju grčki kreditni rejting.

Fitch, jedna od vodećih bonitetnih agencija, snizila je ocjenu Grčkoj za tri stupnja, s B+ na CCC.

- Snižavanje bonitetne ocjene odražava odsutnost novog odgovarajućeg programa EU i MMF-a za Grčku. Prisutni su također i povećana nesigurnost o ulozi privatnih kreditora u budućnosti financiranja te pogoršane makroekonomske prognoze za Grčku, navode u Fitchu.


No postoje i 'dobre vijesti' - u slučaju da Grčka do kraja provede ambiciozan program strukturnih i javnofinancijskih prilagodbi koji je preduvjet za 110 milijardi eura vrijednu pomoć eurozone i MMF-a, do 2020. dug bi mogao bi mogao  pasti na otprilike 130 posto BDP-a.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

zdeslav šantić, fitvh, kreditni rejting, zaduživanje, javni dug, grčka, agencija Fitch, bankrot, MMF, EUR