A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/sanader-807.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Bečki 'News': Sanader 7 milijuna šilinga provizije primio preko Eugena Laxe | Politika+
Hrvatska

DOSSIER SANADER: Bečki 'News': Sanader 7 milijuna šilinga provizije primio preko Eugena Laxe

Kulterer se 1994. sastao sa Sanaderom zbog "kreditnog posla s Republikom Hrvatskom".

Piše: PolitikaPlus/VLM

Bečki tjednik News u najnovijem broju, pod naslovom "Hypo: Tajni spisi Sanader", otkriva niz pojedinosti iz austrijske istrage protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, kojega se sumnjiči da je u poslovanju s tom koruškom bankom primao mito te o tvrtkama tzv. poštanskim sandučićima, osnovanima isključivo zbog bankovnih računa i isplata provizija za kreditne poslove.

News: Kulterer se 1994. sastao sa Sanaderom zbog "kreditnog posla s Republikom Hrvatskom".

Prema dokumentaciji za koju News tvrdi da je autentična, a riječ je o kreditnim ugovorima, novčanim isplatnicama, izvornim podacima iz poslovnih knjiga tvrtki i raznim bilješkama, vidljivo je da su se Wolfgang Kulterer, bivši prvi čovjek Hypa i Günter Striedinger, djelatnik Odjela banke za inozemno financiranje  koji je poslije postao predsjednik poslovnog odbora te banke, s Ivom Sanaderom sastali u Zagrebu 30. studenoga 1994. godine, zbog "kreditnog posla s Republikom Hrvatskom".

"Kao primatelj provizije fingirat će gospodin Eugen L.  iz Zagreba. Provizija treba biti isplaćena u gotovini."

"Dogovoreno je, kako stoji u bilješkama, da Republika Hrvatska uzme kredit od Hypo banke u visini tadašnjih 140 milijuna austrijskih šilinga, da je tražitelj kredita hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, da dostavna adresa bude hrvatsko veleposlanstvo u Beču te da ugovor potpiše tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić", piše News, citirajući u nastavku dogovorene pojedinosti iz ugovora.

"Što se tiče posredničke provizije, dr. Kulterer je s dr. Sanaderom dogovorio sljedeće: pet posto provizije od kreditnog iznosa u visini 140 milijuna ATS (to je 7 milijuna austrijskih šilinga) – uobičajene kod takve vrste posla; polovica od toga isplatit će se prigodom prihvaćanja (proračunsko odobrenje) ugovora o kreditu, a preostalih 50% nakon potpisa ugovora. Kao primatelj provizije fingirat će gospodin Eugen L. (Laxa, op. p.) iz Zagreba. Provizija treba biti isplaćena u gotovini."

News piše da sada odlučujuće pitanje glasi: je li Eugen L., Hrvat koji je dugo godina živio u Brazilu, bio samo od "Sanadera podmetnuta osoba koja daje svoje ime ili čak od Sanaderove stranke HDZ-a"?

List napominje da je 4. siječnja 1995. godine Hypo predao 700.000 šilinga gotovine Eugenu L., koji je potpisao da je preuzeo novac. U bilješci stoji opaska da je isplati "nazočio gosp. Kulterer". Druga isplata u visini od 2,800.000 šilinga istoj osobi uslijedila je 16. siječnja 1995. godine pod nazivom "Trošak provizije – Hrvatska". Treća, u visini od 930.000 šilinga, već nakon samo jedanaest dana. U ožujku iste godine isplaćeno je Eugenu L. još 2,570.000 šilinga gotovine te u travnju novih 1,400.000 šilinga.

List navodi da je Eugen L. u rujnu 1995. godine izvijestio direkciju Hypo banke AG da prenosi svoje poduzetničke aktivnosti u novu tvrtku Bishopsdale Limited sa sjedištem u Jerseyu, zajamčivši istu kvalitetu usluga. Već u listopadu Hypo je dobio prvi račun na 200.000 njemačkih maraka, a po kojem je 13. studenoga isplaćena samo polovica traženog iznosa. U travnju 1996. godine od 9,800.000 šilinga Eugen L. dobio je dio u gotovini, a dio preko Bishopsdale Ltd.

O susretu s čelnicima Hypa Sanader je rekao da je Granić bio povezan s Hypom, a da ga je poslao u Hypo-Deal samo zato što je "odlično govorio njemački jezik".

Osim toga, stoji u Newsu, Hypo banka istovremeno ulaže i u druge hrvatske projekte: Elan, Dionu d.d. i Tvornicu autobusa Zagreb.

Sredinom 1999. poslove Bishopsdalea preuzela je tvrtka za trgovinu i financije Arvensia iz Lihtenštajna, među ostalim i konkretne projekte Hypa u Hrvatskoj kao što su "kreditno posredovanje Folio-plasta" i "prodaju dionica Slavonske banke u Osijeku".

Čija je štedna knjižica?

U bilješkama Striedingera iz 1999. stoji i opaska kako dio provizije treba doznačiti na jednu štednu knjižicu, no nije spomenuto čiju.

News naglašava da je Sanader pred koruškim državnim tužiteljem za Hypo banku Norbertom Ladinigom izjavio da mu je "savjest čista te da nikad od Hypa nije tražio ni primio nikakvu proviziju, iako je to tada bilo uobičajeno". Dodao je da je njemu bilo samo važno da kredit ne bude skuplji nositelju kredita zbog provizije.

O tajanstvenom primatelju provizija Eugenu L. bivši je hrvatski premijer rekao:

"Uglednog poslovnog čovjeka Eugena L. gotovo i ne poznajem, vidio sam ga jednom ili dva puta. Eugen L. bio je mnogo više prijatelj bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana", stoji u bečkom tjedniku, koji piše da je Sanader istražiteljima rekao da je Tuđman dao nalog tadašnjem ministru vanjskih poslova Mati Graniću da se pobrine o izgradnji "diplomatskog servisa", s obzirom na to da je Srbija tada raspolagala većinom zgrada bivših jugoslavenskih veleposlanstava.

O susretu s čelnicima Hypa Sanader je rekao da je Granić bio povezan s Hypom, a da ga je poslao u Hypo-Deal samo zato što je "odlično govorio njemački jezik". Naglasio je da je od Granića doznao da postoji jedan kreditni posrednik, koji za posredovanje dobiva proviziju od davatelja kredita, te da je riječ o Hrvatu iz inozemstva, po imenu Eugen L.

Za provizije je rekao da ih on "nije dogovarao" te da je o isplatama provizija "samo informiran".

....

 

....

 

EUGEN LAXA, pripadnik loža koje su se dičile hrvatstvom

Prema pisanju dr. Ivana Mužića, eksperta za slobodno zidarstvo (masoni), E. Laxa bio je ugledni i visokopozicionirani mason i pripadnik loža koje su se dičile hrvatskom državotvornosti. Franjo Tuđman, poznato je, bio je vrlo rezerviran prema slobodnim zidarima, s obzirom na to da su u prethodnim Jugoslavijama oni uglavnom bili unitaristički i antinacionalno orijentirani.

No, to nije bio slučaj s E. Laxom. Iz vrha hrvatske diplomacije sredinom devedesetih, E. Laxa se spominje u priči da ga je Sanaderu predsjednik RH uputio kako bi ovaj pomogao u dobivanju povoljnijih uvjeta za kredit Hypa. Tada RH još nije imala pristup na tržište kredita, a trebalo je kupiti zgrade veleposlanstava jer je Srbija tada još držala većinu zgrada bivše SFRJ diplomacije. Uz pomoć austrijskog kancelara Aloisa Mocka, kontaktirano je tada s malom regionalnom Hypo bankom. MVP je predstavljao Sanader i obavio dva kruga pregovora.

Prvi ponuđeni uvjeti kreditiranja bili su neprihvatljivi, drugi puno povoljniji pa je posao sklopljen. Za protuvrijednost od sadašnjih desetak milijuna eura kupljeno je 9 zgrada veleposlanstava, a ta imovina, tvrde u MVP-u, sada vrijedi barem 4 puta više. Kredit je otplaćen u roku od tri godine. S kreditnim posrednikom, slažu se u izjavama u tadašnjem MVP-u, kontaktirao je Sanader. U međuvremenu je ugledni iseljenik E. Laxa umro.