A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/K-L/kukuriku-202.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

NA PRVI POGLED - Što nam stvarno donosi gospodarski program Kukuriku koalicije? | Politika+
IVAN HRSTIĆ

'PLAN 21': NA PRVI POGLED - Što nam stvarno donosi gospodarski program Kukuriku koalicije?

Koji su konkretni potezi?

FOTO: S predstavljanja programa koalicije u Tvornici kulture
Piše: Ivan Hrstić

Gospodarski program Kukuriku koalicije vjerojatno se u glavnim crtama neće mnogo razlikovati od programa bilo koje druge relevantne stranke u Hrvatskoj. Uostalom, kako već tjednima ponavlja Zoran Milanović, nema čarobnog recepta, nema čarobnog štapića, 'mi nismo čudotvorci, ali ni opsjenari', kao da sam želi naglasiti da nije ni bitno što tu piše, već samo tko će taj program provoditi - u prijevodu, drugi obećavaju, a mi ćemo ispuniti. No, pažljiviji pogled na njihov gospodarski program - ako se to tako može nazvati - među mnoštvom floskula koje smo tisuću puta čuli sadrži i neke vrlo konkretne stavke i poteze koje će ovaj program izdvojiti od drugih.

U svim nesolventnim tvrtkama, u kojima obveze već dulje nadmašuju vrijednost imovine, pokrenut će se stečaj po skraćenom postupku. Nećemo dopustiti da se imovina i druge vrijednosti prenose na nova poduzeća, a da obveze prema radnicima i drugim vjerovnicima, koje se nikad neće podmiriti.

Kao jedan od prvih poteza kojeg ističu u koaliciji, navode smanjivanje nelikvidnosti od strane države i financijskih institucija te pokrenuti ustrajnu borbu protiv „(ne)kulture neplaćanja“. Radimir Čačić obećava da će plaćanja krenuti odmah. Uz to ide i zakonsko usklađivanje rokova plaćanja s regulativom EU, hitna primjena rješenja iz novoga Ovršnoga zakona te jačanje mehanizama za provedbu multilateralnih kompenzacija.

U svim nesolventnim tvrtkama, u kojima obveze već dulje nadmašuju vrijednost imovine, pokrenut će se stečaj po skraćenom postupku, a vlasnicima onemogućiti osnivanje novih tvrtki dok se ne riješe status i dubioze postojećih. Pri tome, ističe se u programu, primarno će se zaštititi prava radnika.

- Nećemo dopustiti da se imovina i druge vrijednosti prenose na nova poduzeća, a da obveze prema radnicima i drugim vjerovnicima, koje se nikad neće podmiriti, ostaju na poduzećima istog vlasnika koja su pred stečajem, vele u Kukuriku koaliciji. Posebno će, obećavaju, raditi na rasterećenju poreznog opterećenja poduzetnika.

- Povećat ćemo potencijal za nove investicije, i domaće i inozemne, te posebno povećati stupanj samofinanciranja poduzeća kako bi se izbjegli visoki financijski troškovi, i to poreznim rasterećenjem gospodarstva, poreznim olakšicama i izravnim poticajima. Kao ključne poluge svoje politike ističu smanjenje doprinosa na plaće, olakšice za reinvestiranu dobit te izravni poticaji novom zapošljavanju privremenim oslobađanjem plaćanja doprinosa za svako novo radno mjesto.

>>ŠTO NAM NUDI KUKURIKU
Zoran Milanović: Ovo nije čarobni recept! Mi nismo čudotvorci, ali ni opsjenari!

"
U vremenu nezapamćene erozije i propadanja hrvatske industrije i gubitka desetaka tisuća radnih mjesta, koalicija ističe čvrstu opredijeljenost za trenutačno zaustavljanje takvih trendova borbom za svako postojeće radno mjesto, kao i za otvaranje perpektive rasta hrvatske industrije i novoga zapošljavanja u neposrednoj budućnosti."

......

 

......

 


PRORAČUNSKI CILJEVI

"Razradit ćemo plan cjelovite fiskalne konsolidacije u kratkom i srednjem roku s ciljem:

    smanjenja deficita konsolidirane države na manje od 3% BDP-a i primarnoga deficita na nulu
    smanjenja udjela proračunskih rashoda u BDP-u za oko 4,5 postotna poena do krajamandata
    zaustavljanja rasta i preokretanja trenda udjela javnoga duga, uvećanoga za državna jamstva, u BDP-u na razinama manjim od 60%.

Konsolidacija se u kratkom roku mora temeljiti na realnom smanjenju javne potrošnje, odnosno rashodne strane proračuna. Pri tome, „zadnja linija obrane“ bit će mirovine, plaće i socijalna davanja za najugroženije skupine stanovništva. U srednjem roku, proračunski rashodi moraju rasti sporije od BDP-a kako bi se smanjio udjel javne potrošnje u BDP-u."


 

 

 

 


>>PORUKA HRVATSKIH POSLOVNJAKA

Linić i Čačić za razliku od drugih iz Kukuriku koalicije razumiju gospodarstvo

Nama je neprihvatljivo stanje u kojem zbog nepostojanja poreza na dividendu inozemni vlasnici hrvatskih poduzeća pri isplati dividendi porez na te dividende uplaćuju jedino i isključivo u proračun svojih država.

- Porezno i na druge načine rasteretit ćemo i smanjiti troškove gospodarstva, posebno smanjenjem cijena proizvodnih inputa, TJ.povećati troškovnu konkurentnost gospodarstva. Jačat ćemo mjere financijske politike kako bi se smanjile kamate na kredite poduzetničkom sektoru, navodi se u programu. Pri tome se kaže da će se utjecati na transparentno formiranje kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu i izbjegavanje špekulacija i stvaranja ekstra-profita banaka na račun građana i poduzetničkoga sektora, iako se pri tome, kao i na niz drugih mjesta u ovom programu, ne navodi kako to doista namjeravaju i provesti. Bankare će to jako zanimati.

- Koalicija polazi od teze da je za provedbu platforme nužna snažnija koordinacija fiskalne s monetarnom politikom, kako u osiguranju dovoljne likvidnosti u sustavu i prihvatljivih nižih kamatnih stopa, tako i ukupne monetarne stabilnosti, s naglaskom na stabilnosti tečaja kune u uvjetima vrlo izraženoga valutnoga rizika, navodi se u programu, iz čega se nedvojbeno vidi da nikakvog igranje s tečajem u slučaju njihove pobjede neće biti.

- Hrvatska treba novu industrijsku politiku
. Koalicija polazi od pretpostavke da postoji znatan tržišni potencijal za rast industrijske proizvodnje, kako na strani domaće potražnje (danas više od 50% industrijskih proizvoda uvozimo), tako i na strani inozemne potražnje (danas samo 30-ak posto vlastite industrijske proizvodnje izvozimo), ističe se u programu, iz čega se da naslutiti da je nekadašnji SDP-ov strateg Ljubo Jurčić ostavio trag u njihovim promišljanjima. 
Zapravo, teško je na prvi pogled prepoznati po čemu su se odmaknuli od njegovog programa koji je uglavnom bio zacrtan u doba prije krize.

"Pravedan je onaj porezni sustav koji uvažava stvarnu ekonomsku snagu poreznoga obveznika. Držimo da posebno u vremenu krize oni koji imaju više trebaju snositi veći teret u borbi s krizom."

Navodi se investiranje u četiri sektora i nabrajaju se neki konkrenti projekti, koji se po ničemu ne razlikuju od onoga o čemu u posljednje vrijeme stalno govori premijerka Kosor. Turizam, energetika, infrastruktura, navodnjavanje i okoliš – samo ta četiri razvojna investicijska stupa, navode stratezi Kukuriku koalicije, prosječno podižu BDP od 2 do 4 posto na godišnjoj razini. No, i njima ćemo kao i premijerki istaknuti glavnu zamjerku - sve su to dugoročni projekti, koje svakako treba realizirati, no, oni neće izvući Hrvatsku iz krize u kojoj se sad nalazi.

- Na području poticanja ulaganja uspostavit ćemo vertikalu odlučivanja s državne razine za projekte koji će iznositi više od 20 milijuna eura, javno-privatno partnerstvo i koncesije poticat ćemo kao obavezan ravnopravan model u kapitalnim investicijama od obrazovanja do energetike, najavljuju u koaliciji. Posebno je zanimljiva najava uspostavljanja tržišta stanova za najam na razini od 7000 do 10.000 stanova 'koristeći postojeći zastoj na tržištu nekretnina i model javno-privatnoga partnerstva'.

- U privlačenju inozemnih ulagača imat ćemo aktivan nastup na investicijskom tržištu, bez čekanja da nam investitori sami dođu, uz maksimalno korištenje gospodarske diplomacije čije djelovanje ćemo konačno aktivirati, kažu, ne spominjući hoće li pokušati ponovno oživjeti agenciju za poticanje izvoza i inozemnih ulaganja.


"Hrvatska treba novu industrijsku politiku. Koalicija polazi od pretpostavke da postoji znatan tržišni potencijal za rast industrijske proizvodnje, kako na strani domaće potražnje, tako i na strani inozemne potražnje."

Kao i obično, najosjetljivija stavka su porezi. Najavljuje se oiguranje uravnoteženog i pravednog poreznog sustava koji, kako ističu, približno jednako tretira dohotke i dobitke "od rada", koji su danas u slučaju najvećih dohodaka oporezivani i više od 55%, i "od kapitala" na koje, osim poreza na dobit od 20%, nema nikakvog oporezivanja ostalih dohodaka i dobitaka od kapitala.


- Nama je, na primjer, neprihvatljivo stanje u kojem zbog nepostojanja poreza na dividendu inozemni vlasnici hrvatskih poduzeća pri isplati dividendi porez na te dividende uplaćuju jedino i isključivo u proračun svojih država, kažu u koaliciji, ne navodeći konkretno kakav će potez u tome smislu poduzeti, iako se može očekivati da mnogi poduzetnici, investitori i veliki menadžeri neće biti nimalo oduševljeni s njima.

"Pravedan je onaj porezni sustav koji uvažava stvarnu ekonomsku snagu poreznoga obveznika. Držimo da posebno u vremenu krize oni koji imaju više trebaju snositi veći teret u borbi s krizom. Pri tome, posebno ističemo našu namjeru da se veće oporezivanje dohodaka od kapitala i ekstraimovine neće odnositi na uvođenje ili povećanje poreza na stambene nekretnine."

STIMULATIVNIJI POREZNI SUSTAV: "Porezno rasterećenje brutocijene rada, smanjenje parafiskalnih nameta te porezno stimuliranje reinvestiranja dobiti. S druge strane, nužno je porezno penalizirati izvlačenje i imobiliziranje dobiti iz poduzeća te posebno izvlačenje dobiti iz zemlje, od čega hrvatsko gospodarstvo nema nikakve koristi."

Pri tome, ističu, treba smanjiti prostor za špekulativno ponašane i izbjegavanje plaćanja poreznih obveza. U tu svrhu pokrenut će projekt informatizacije poreznoga sustava, s posebnim naglaskom na kontroli najosjetljivijih segmenata sive ekonomije i s njom povezane porezne evazije. Treba, kažu, osigurati za poduzetništvo stimulativniji porezni sustav koji penalizira pasivnost i imobilizaciju proizvodnih faktora, a nagrađuje aktivnost i mobilizaciju proizvodnoga potencijala, odnosno sustav koji porezni teret pomiče od proizvodnih inputa prema outputima i izravno pridonosi povećanju (cjenovne) konkurentnosti gospodarstva. To uključuje porezno rasterećenje brutocijene rada, smanjenje parafiskalnih nameta te porezno stimuliranje reinvestiranja dobiti. S druge strane, nužno je porezno penalizirati izvlačenje i imobiliziranje dobiti iz poduzeća te posebno izvlačenje dobiti iz zemlje, od čega hrvatsko gospodarstvo nema nikakve koristi.

"Temeljni cilj je restrukturiranje javne potrošnje prema produktivnim namjenama koje donose očekivane izravne i neizravne učinke u kraćem vremenskom roku. To znači i promjenu u prioritetima infrastrukturne politike, i to prema projektima u energetici, tzv. zelenim tehnologijama, transportu i logistici! Novi koncept preferira implementaciju načela programskoga pristupa, veće oslanjanje na model javno-privatnoga partnerstva te sufinanciranje programa i projekata iz sredstava fondova Unije, gdje god je to moguće."


Reforma zdravstvenog sustava s druge strane stala je u jednu jedinu rečenicu(!), iako su SDP-ovi stratezi neslužbeno najavljivali dramatične poteze:  "Reforma zdravstvenoga sustava u smjeru povećanja stvarne dostupnosti zdravstvenih usluga, povećanja učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga, uz poštivanje načela 'zdravlje za sve'."