Burze

SVJETSKA TRŽIŠTA: Napredak u rješavanju dužničke krize ipak potaknuo svjetske burze

„Čini se da je tržište nešto uvjerenije da se neće dozvoliti veći poremećaj u Europi“,

FOTO: Ivan Hrstić
Piše: PolitikaPlus/Hina/Reuters

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica snažno porasle, pri čemu je američki S&P indeks zabilježio najveći tjedni skok od početka srpnja, jer je ulagače ohrabrio napredak u rješavanju dužničke krize u eurozoni.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna porastao 4,7 posto, na 11.509 bodova, dok je S&P 500 skočio 5,4 posto, na 1.216 bodova, a Nasdaq indeks 6,3 posto, na 2.622 boda.

„Ovim potezom EU, Međunarodni monetarni fond i industrijske zemlje pokušavaju uvjeriti tržište da će euro opstati, da se eurozona neće raspasti te da će Grčka vjerojatno izbjeći bankrot.“

Snažan tjedni rast cijena dionica zahvaljuje se napretku u rješavanju dužničke krize u eurozoni, a posebice najavi koordinirane akcije najvećih središnjih banaka u svijetu.

Zbog zabrinutosti da bi otežan pristup europskih banaka dolarskim kreditima mogao izazvati zastoj na tržištima novca, kao što se to dogodilo tijekom financijske krize 2008. godine, Europska središnja banka najavila je u četvrtak da će u suradnji sa središnjim bankama SAD-a, Britanije, Japana i Švicarske, europskom bankarskom sustavu osigurati dovoljno dolarskih kredita.

„Ovim potezom EU, Međunarodni monetarni fond i industrijske zemlje pokušavaju uvjeriti tržište da će euro opstati, da se eurozona neće raspasti te da će Grčka vjerojatno izbjeći bankrot“, kaže Peter Cardillo, analitičar u tvrtki Rockwell Global Capital.

„Čini se da je tržište nešto uvjerenije da se neće dozvoliti veći poremećaj u Europi.“

Europskim je bankama već dulje vrijeme otežan pristup dolarskim kreditima zbog strahovanja da prezadužene članice eurozone neće biti u stanju plaćati svoje financijske obveze.

Europske banke, naime, imaju u svojim portfeljima velike iznose obveznica prezaduženih članica eurozone, koje su koristile kao kolateral za dobivanje dolarskih kredita. Postojala je opasnost da europske banke neće moći dobiti kredite ako kreditori odbiju prihvatiti te kolaterale.

Potez ECB-a i drugih središnjih banaka novi je signal da europski gospodarski i politički lideri nastoje svim raspoloživim sredstvima suzbiti dužničku krizu.

„Premda su posljednjih dana zaredale ohrabrujuće vijesti, dio ulagača i dalje smatra da bi dužničke kriza u Europi mogla izazvati financijsku krizu, sličnu onoj iz 2008. godine.“

„To je prilično snažna akcija. Još jedna vijest koja navodi na zaključak da bi dužnička kriza eurozone mogla biti na putu rješenja“, kaže Brian Gendreau, strateg u tvrtki Cetera Financial Group.


Lideri Njemačke i Francuske pozvali su dan prije na telefonskoj konferenciji Grčku da provede sve dogovorene financijske reforme striktno i učinkovito, dok je Atena poručila da očekuje ocjenu kako je na dobrom putu da ispuni zacrtane fiskalne ciljeve, što bi joj osiguralo daljnju međunarodnu pomoć i izbjegavanje bankrota.

Dobre vijesti stigle su i iz Italije, gdje je parlament prihvatio vladin prijedlog proračunske štednje od 54 milijarde eura, što je ublažilo strahovanja da bi dužnička kriza mogla zahvatiti i treće po veličini europsko gospodarstvo.

Ulagači su se nadali da će i u petak na sastanku u Poljskoj ministri financija Europske unije najaviti daljnje korake u rješavanju krize. Američki ministar financija pozvao je europske kolege da osnaže fond za financijsku pomoć i konačno pronađu 'zajednički jezik', no europski ministri odgodili su donošenje odluke o novoj pomoći Grčkoj za listopad.

Europski ministri pozvali su Atenu da ispuni zacrtane fiskalne ciljeve, a izaslanstvo EU-a, Međunarodnog monetarnog fonda i ECB-a odgodilo je svoj posjet Grčkoj za idući tjedan.

„Čini se da je tržište nešto uvjerenije da se neće dozvoliti veći poremećaj u Europi“, kaže Natalie Trunow, direktorica u fondu Calvert Investment Management.

Anthony Conroy, direktor u grupi BNY ConvergEx, kaže, pak, da je raspoloženje ulagača podijeljeno. Dio njih kupuje dionice za koje smatraju da su nakon oštrog pada u proteklih mjesec dana podcijenjene, dok drugi prodaju jer se plaše daljnjeg širenja dužničke krize.

„Premda su posljednjih dana zaredale ohrabrujuće vijesti, dio ulagača i dalje smatra da bi dužničke kriza u Europi mogla izazvati financijsku krizu, sličnu onoj iz 2008. godine“, kaže Conroy.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle. Londonski FTSE indeks porastao je 2,9 posto, na 5.368 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 7,4 posto, na 5.573 boda, a pariški CAC 1,9 posto, na 3.031 bod.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna ojačao 1,4 posto, na 8.864 boda.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

svjetska tržišta, s&p 500, nasdaq, dow jones, euro, eurozona, grčka, ecb