SLABLJENJE KUNE: Hoće li HNB povećati stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka u kunama?

Nakon što se na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) srednji tečaj eura prvi puta nakon šest godina probio iznad razine od 7,50 kuna, Savjet središnje banke mogao bi na današnjoj izvanrednoj sjednici povećati stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka u kunama kako bi se zaustavilo slabljenje domaće valute.

„Ove godine situacija je drugačija jer dospijeva dio duga koji treba vratiti ili refinancirati, što povećava potražnju za eurima, a time i pritisak na rast njegova tečaja.“

Premda na svjetskim valutnim tržištima tečaj eura posljednjih dana slabi, zbog dužničke krize u eurozoni, u Hrvatskoj jača, što nije uobičajeno za ovo doba godine, s obzirom na povećani priljev deviza tijekom turističke sezone.

„Bez obzira na očekivani rast deviznih prihoda od turizma za 5 do 8 posto, ove razine tečaja bile su ove godine očekivane. Naime, lani smo imali neuobičajeno niske razine tečaja, što je bila posljedica zaduživanja središnje države i poduzeća u stranim valutama na domaćem i stranim tržištima, što je guralo tečaj eura na niže. No, ove godine situacija je drugačija jer dospijeva dio duga koji treba vratiti ili refinancirati, što povećava potražnju za eurima, a time i pritisak na rast njegova tečaja“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

„Ne očekujem značajnije promjene ovog tečaja od 7,50 kuna. Nije kuna toliko značajno oslabila jer se tečaj eura već dulje vrijeme kreće blizu te razine. No, njegov proboj iznad te važne granice ima psihološki utjecaj“

Jačanje eura na domaćem tržištu posljedica je također skromnog priljeva izravnih stranih investicija i usporenog rast vanjskog duga.

„Jednoznamenkasti rast tog duga nije, primjerice, zabilježen još od 2002. godine. Dakle, skroman priljev stranih investicija i usporen rast vanjskog duga jednostavno smanjuju ponudu eura na domaćem tržištu“, kaže Šantić, ističući da nije Hrvatska jedina zemlja u regiji u kojoj tečaj eura raste.

I u Mađarskoj slabi tamošnja valuta, pa se tamo očekuje promjena politike središnje banke i povećanje ključnih kamatnih stopa kako bi se ublažili ti pritisci.

Šantić ne očekuje značajnije promjene tečaja.

„Ne očekujem značajnije promjene ovog tečaja od 7,50 kuna. Nije kuna toliko značajno oslabila jer se tečaj eura već dulje vrijeme kreće blizu te razine. No, njegov proboj iznad te važne granice ima psihološki utjecaj“, kaže Šantić.

Za daljnje kretanje tečaja bit će, kaže, važno vidjeti koliko će biti upisano trezorskih zapisa u eurima na današnjoj aukciji Ministarstva financija. Ako se poveća taj dug, to će naravno spustiti tečaj.

Kako bi utjecala na smanjenje tečaja eura, jučer je središnja banka intervenirala na deviznom tržištu, prodajom 180,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,4991 kune za euro.

HNB je također za danas najavila izvanrednu sjednicu Savjeta radi, kako je priopćeno, „sterilizacije viška likvidnosti u bankovnom sustavu i smanjivanja deprecijacijskog pritiska na tečaj kune u odnosu na euro“.

„Monetarna politika ima dovoljno instrumenata, deviznih pričuva i prostora za reakciju. HNB bi danas mogla povećati stopu izdvajanja obvezne pričuve banaka u kunama kako bi se povukao višak kunske likvidnosti i tako smanjili pritisci na deprecijaciju kune“, zaključuje Šantić.

Prema podacima Reutersa, jutros se na deviznim tržištima tečaj eura kretao u rasponu između 7,45 i 7,53 kune, dok je oko 11 sati iznosio 7,48 kuna.