A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/telefon-105.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Predizborne ankete: vjerodostojna procjena ili manipulacije podacima? | Politika+
Hrvatska

TREBA ZNATI : Predizborne ankete: vjerodostojna procjena ili manipulacije podacima?

U Hrvatskoj se u istraživačkoj industriji na godinu "vrti" 15 milijuna eura

Piše: PolitikaPlus/HINA

Jesu li predizborne ankete dobar pokazatelj konačnih izbornih rezultata? Dio javnosti drži da često nisu vjerodostojna, no to odbacuju stručnjaci tvrdeći kako su u Hrvatskoj manipulacije u istraživanjima vrlo rijetke, a problemi nastaju u interpretaciji podataka.

 

U Hrvatskoj se, po procjenama, u istraživačkoj industriji na godinu "vrti" 15 milijuna eura. U deset do petnaest agencija radi između 300 i 400 zaposlenika te 1000 vanjskih suradnika i anketara. Kratka telefonska istraživanja sa samo nekoliko pitanja mogu stajati svega 20.000 kuna, a terenska istraživanja koja se rade u svakoj izbornoj jedinici na uzorku od 4000 ispitanika mogu stajati do 300.000 kuna.

 

Agencije se zbog ugleda na tržištu trude biti što preciznije u predizbornim istraživanjima, ali političari, mediji i analitičari često namjerno ili nenamjerno pogrešno interpretiraju i predstavljaju rezultate, smatraju sociolozi s Filozofskog fakulteta Benjamin Čulig i Dragan Bagić.

 

BAGIĆ: Suprotno uvjerenju dijela javnosti, u Hrvatskoj su namjerne i svjesne manipulacije agencija vrlo rijetke i riječ je o marginalnoj pojavi jer se tek u nekoliko slučajeva opravdano sumnja da su agencije svjesno manipulirale podatcima

 

Suprotno uvjerenju dijela javnosti, u Hrvatskoj su namjerne i svjesne manipulacije agencija vrlo rijetke i riječ je o marginalnoj pojavi jer se tek u nekoliko slučajeva opravdano sumnja da su agencije svjesno manipulirale podatcima, rekao je za Hinu Bagić, koji radi i za jednu istraživačku agenciju.

 

-Istraživačke agencije ne žive od političkih, nego od marketinških istraživanja koja im donose i do 95 posto prihoda, rekao je, dodajući da bi bilo kakvo ugrožavanje ugleda u području političkih istraživanja za njih bilo pogubno.

 

ČULIG: Istraživači mogu posao obaviti korektno, ali to nije zanimljvo novinarima pa neke nalaze 'pojačaju', što je uobičajena manipulacija.

 

Benjamin Čulig ustvrdio je kako agencije sve ozbiljnije i kvalitetnije rade svoj posao pa uglavnom nisu krive za pogrešnu novinarsku interpretaciju.

 

Mediji, dodao je, u naslovima često ističu samo dio rezultata, predstavljaju nevažnu razliku kao važnu, ne navode statističku pogrešku, objavljuju grafikone čiji omjeri ne odgovaraju stvarnim brojkama pa ljudi iz toga izvode pogrešne zaključke. Također se, dodao je, rezultati koji su dobiveni na razini Hrvatske primjenjuju na pojedinačne izborne jedinice pa se ostavlja dojam da su podatci homogeni.

 

Objasnio je da istraživanje na 1100 ispitanika u Hrvatskoj može biti statistički vjerodostojno uz najveću pogrešku prognoze "plus-minus" 1,9 posto.

-Istraživači mogu posao obaviti korektno, ali to nije zanimljvo novinarima pa neke nalaze 'pojačaju', što je uobičajena manipulacija, rekao je Čulig.

 

Znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja "Ivo Pilar" Vesna Lamza Posavec ocijenila je da su ankete u zadnjih deset godina, uz neke pogreške, dosta dobro procjenjivale rezultate izbora.

 

LAMZA POSAVEC: Ne može se očekivati od novinara da raspolažu metodologijskim znanjem koje je važno za razumijevanje rezultata, kao netko kojemu je istraživanje posao

Dodala je da nije bilo većih iznenađenja osim na parlamentarnim izborima 2007. godine, kad je HDZ pobijedio SDP, kojemu je većina anketa predviđala izbornu pobjedu. No, objasnila je, razlika između tih stranaka bila je mala i na izborima i u anketama, u kojima se kretala unutar granica tzv. statističke pogreške, pa je jedino ispravno bilo zaključiti da rezultati anketa ne dopuštaju predviđanje izbornog pobjednika.

 

Problemi u interpretaciji i predstavljanju podataka nastaju zbog raznih motiva.

-Političari pogreške rade svjesno i namjerno i rezultate anketa interpretiraju kako im odgovara, rekao je Bagić, po čijoj prosudbi političare zato nema smisla uzimati kao relevantne komentatore istraživanja.

 

Pogreške u interpretaciji događaju se i zbog neznanja, čemu su skloniji novinari i urednici. No oni, tvrdi Bagić, češće pogriješe zbog potrebe za proizvodnjom vijesti, vodeći se logikom medija.

 

Namjerno pogrešne interpretacije relativno često se događaju i u nekih analitičara, koji rezultate interpretiraju tako da podupru neku svoju tezu, dodao je.

 

Lamza Posavec rekla je pak da zbog pogrešnih interpretacija rezultata ne bi poštedjela ni istraživače čija je pogreška što dopuštaju nekontroliranu interpretaciju u medijima.

 

-Ne može se očekivati od novinara da raspolažu metodologijskim znanjem koje je važno za razumijevanje rezultata, kao netko kojemu je istraživanje posao, dodala je.

BAGIĆ: Desno orijentirani birači, što uključuje birače HDZ-a, HSP-a i drugih konzervativnih stranaka, osjećaju nelagodu i češće odbijaju sudjelovati u istraživanju od birača drugih stranka, zbog čega je u nekim istraživanjima rejting ponajprije HDZ-a niži od stvarnog rezultata

 

Iako posljednje ankete znatnu prednost daju lijevoj koaliciji pred vladajućim HDZ-om, stručnjaci za javno mnijenje objašnjavaju da je još "velika distanca između sadašnjeg trenutka i parlamentarnih izbora" pa će tek buduće ankete pokazati kako će se stvari razvijati.

 

Lamza Posavec ustvrdila je kako razlika između koalicije i HDZ-a višestruko premašuje statističku pogrešku pa ne bi trebalo biti nekih velikih iznenađenja, ali, istaknula je, kad bi se izbori proveli u ovom trenutku.

 

-Mi ne znamo što će slijediti još u ova dva mjeseca. Tek dolazi kampanja, ne znamo kakvog će tko asa izvući iz rukava i hoće li se dogoditi neke afere, što može jako utjecati na rezultate izbora", rekla je Lamza Posavec.

 

Bagić drži da je prednost koalicije - ako se ništa ne promijeni u odnosu na sadašnju situaciju - teško dostižna, ali promjena se može dogoditi ako, primjerice, napravi "veliku pogrešku", ili ako netko od "novih igrača" na političkoj sceni privuče "enormnu pozornost medija".

-Mi ne znamo koliko će ti igrači privući pozornosti, oni mogu napraviti nešto spektakularno u ova dva mjeseca i time privući deset posto birača, a ako ne privuku u jednakoj mjeri birače lijevo i desno, mogu utjecati na smanjenje razlike između Kukuriku koalicije i HDZ-a, objasnio je Bagić.

 

Rezultati istraživanja mogu biti osjetno različiti, ovisno o tome jesu li anketom obuhvaćeni svi ispitanici s pravom glasa ili samo oni koji će izaći na izbore te nude li im se opcije odgovora, objasnio je i dodao da se može dogoditi veliki broj neodlučnih glasača ako im se ne pomogne da se izjasne.

On je na izborima 2003. radio analizu među ispitanicima koji su najprije odbili sudjelovati u istraživanju, a zatim su pristali uz nagovor, te se pokazalo da je među njima više desno orijentiranih.

-To potvrđuje tezu da desno orijentirani birači, što uključuje birače HDZ-a, HSP-a i drugih konzervativnih stranaka, osjećaju nelagodu i češće odbijaju sudjelovati u istraživanju od birača drugih stranka, zbog čega je u nekim istraživanjima rejting ponajprije HDZ-a niži od stvarnog rezultata", rekao je Bagić. No, ustvrdio je, to može utjecati na rezultate izbora najviše dva posto.

 

Lamza Posavec objašnjava da se ispitanici češće odbijaju usmeno izjašnjavati, posebice kad je riječ o telefonskoj anketi, za razliku od terenskih anketa s mogućnošću tajnog izjašnjavanja.

 

Suprotno uvjerenju dijela javnosti da je veličina uzorka jamac kvalitete, navela je da rezultat može biti precizniji i na manjem uzorku ako je uzorak reprezentativan.

Predrasuda je, kaže ta znanstvenica, uvjerenje da objavljivanje rezultata anketa utječe na izbornu odluku. Teorija o 'bandwagon' učinku, pobjedničkim kolima u koja se svi žele ukrcati ako ima naznaka da će netko pobijediti, nije doživjela empirijsku potvrdu iako se doima logičnom.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

benjamin čuling, VESNA LAMZA POSAVEC, DRAGAN BAGIĆ