A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/ljubo-stipisic-delmata-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

VIDEO Umro je Ljubo Stipišić, čuvar dalmatinske pisme | Politika+
Kultura

IN MEMORIAM: VIDEO Umro je Ljubo Stipišić, čuvar dalmatinske pisme

Vječno će biti upamćen po svom remek-djelu, 'Dalmatino povišću pritrujena'.

FOTO: Ljubo Stipišić - Delmata
Piše: PolitikaPlus

Vjerojatno najpoznatiji čuvar dalmatinske glazbene baštine, muzikolog, aranžer, skladatelj i dirigent Ljubo Stipišić - Delmata umro je u 74. godini. Vječno će biti upamćen po svom remek-djelu, "Dalmatino povišću pritrujena".

Kako javlja Dalmacijanews u nedjelju je u 74. godini umro muzikolog, aranžer, skladatelj i dirigent Ljubo Stipišić - Delmata, vjerojatno najpoznatiji čuvar dalmatinske glazbene baštine i otac poznatog pjevača Zlatana Stipišića Gibonnija.

Ljubo Stipišić rodio se 1938. godine, a glazbom se bavi od 1958. Autor je jedne od najljepših klapskih pjesama, "Dalmatino povišću pritrujena", kojom je pobijedio na festivalu u Omišu 1973.

 



Ljubo Stipišić Delmata preminuo je jučer u Splitu u 74. godini života. Bard hrvatske kulture, veliki umjetnik i još veći čovjek, Delmata, uklesao je svoje dugogodišnje svestrano umjetničko djelovanje u skladateljske, klapske i festivalske anale, postavši, nedvojbeno, ocem dalmatinske klapske pjesme. Njegova himnička "Dalmatino, povišću pritrujena", pobjednička pjesma Omiškog festivala 1973. godine, doživjela je mnogobrojne klapske prepjeve i popularne obrade, a nakon tog remek djela maestro Stipišić je zapisao i napisao brojne napjeve i skladbe koje su oblikovale vokalnu glazbu posljednja četiri desetljeća.

Melograf, obrađivač, skladatelj, pjesnik, aranžer, sakupljač pučkih tradicija, klapski voditelj i utemeljitelj, producent, organizator, urednik, slikar, Ljubo Stipišić, cijeli je svoj životni vijek posvetio očuvanju duhovnih bogatstava zahvaljujući kojima je nacionalna glazbena kultura nedavno zaslužila svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i postala djelićem svjetske glazbene baštine. Zaljubljenik u tradiciju i moralna vertikala življenja pozivao je čovjeka da se probudi iz tuđeg sna i vrati se sebi, dok još ima kome, te i sam kročeći upravo tim putem, izvlačio je ono izvorno iz sviju nas i toj autohtonosti dodavao svoju neospornu skladateljsku virtuoznost i kreativnost.

A njegov su glazbeni autoritet crpile mnogobrojne klape, zborovi, pučki pjevači, folklorni ansambli. Bio je voditelj, dirigent, obrađivač i suradnik nekim od najboljih klapa u povijesti pjesme, Trogiru, DC-u, Vokalistima Salone, Kantadurima, Solinu, Omišu; reafirmirao je klape otoka Raba, potaknuo djelatnost dječjih klapa, pomogao ukorijeniti glazbeni izričaj juga Hrvatske na području Sjevernog Jadrana, gdje su niknule i na Stipišićevom repertoaru odgojene brojne uspješne klape. 

Njegova je originalna kreativnost zadužila glazbenu struku koja mu je prije 5 godina dodijelila Porin za životno djelo. Autor je prekrasnih skladbi "Namisto molitve, ime ti ponavjam", "Testamentum", "Prosti meni vilo", "Rod delmatski išće glase", "Na posteji mojon" i mnoge druge, a njegov je opus najintenzivnije zabilježio Oktet DC u svojoj "Antologiji 1965 – 1995" (izdanje BeST Music) ili na "Pučkim napjevima splitske okolice", te klapa Trogir na "Zlatnoj kolekciji" (izdanja Croatia Records).

Odlaskom ovog velikog stvaratelja klapsko je pjevanje pretrpilo značajan i nenadoknadiv gubitak.

Nisam rojen da bi umra
U posteji rekamanon
Pun odličja, falši' lenta
'Vaki znade umrit samcat
Nima 'vaki testamenta

...

Niman drugi obligamenti
Iskat moći, čast i slavu
S ovin srcen, s ovin motik
S ovin ričin, s ovin pisman
'Vaki neće iznit glavu