Tvrtke

FONDOVI : Društvima za upravljane 200 milijuna a gospodarstvu 0 kuna

Dosad su fondovi tim društvima koja njima upravljaju isplatili ukupno sedam milijuna kuna, a država je navodno u prvoj godini na upravljanje dala 200 milijuna kuna.

Piše: PolitikaPlus /Novi list

Kao snažno oružje u borbi protiv krize, Vlada je orije dvije godine predstavila ideju o osnivanju fondova gospodarske suradnje, koji su trebali kroz zajedničko ulaganje države i privatnih investitora trebali pomoći oporavku poduzeća.

 

U prvom valu ti su fondovi trebali provesti dokapitalizaciju tvrtki od kojih su već svi digli ruke, pa je tako nakon javnog poziva Ministarstva gospodarstva Hrvatska u veljači 2010. godine dobila pet takvih fondova: Honestas private equity partneri, Alternative private equity, Quaestus private equity II., Nexus private equity partneri i Prosperus invest.

 

Prema pravilniku koji regulira status države u tim fondovima, društva za upravljanje imaju pravo na naknadu od dva posto ukupne imovine fonda. To znači da bi ukupna godišnja naknada svih fondova mogla iznositi i do 40 milijuna kuna, pa bi u pet godina društva za upravljanje mogla zaraditi i do 200 milijuna kuna

 

Fondovi su najavili da će u pet godina u gospodarstvo uložiti više od milijardu kuna, država je na to trebala dodati još milijardu kuna te su tako dvije milijarde kuna trebale biti na raspolaganju tvrtkama u problema. Koliko je poduzeća na taj način dobilo pomoć ne zna se a u Ministarstvu gospodarstva koje je koordiniralo cijeli posao nisu spremni dati gotovo nijedan podatak o fondovima u koje se ulaže milijardu kuna državnog novca, piše Novi list.

 

Prema pravilniku koji regulira status države u tim fondovima, društva za upravljanje imaju pravo na naknadu od dva posto ukupne imovine fonda. To znači da bi ukupna godišnja naknada svih fondova mogla iznositi i do 40 milijuna kuna, pa bi u pet godina društva za upravljanje mogla zaraditi i do 200 milijuna kuna, što je primjerice petina državnog ulaganja u fondove gospodarske suradnje. Uz to društva za upravljenja fondovima naknadu naplaćuju unaprijed u dvije polugodišnje rate.

 

– Fondovi javno ne objavljuju informacije o mogućim korisnicima sredstava i projektima za koje su donesena prethodna odobrenja, kao ni o projektima nad kojima se provodi dubinska snimka stanja, poručuju na kraju iz Ministarstva gospodarstva

 

Prema neslužbenim informacija dosad su fondovi tim društvima koja njima upravljaju isplatili ukupno sedam milijuna kuna, a ti isti izvori ističu da im je država u prvoj godini na upravljanje dala petinu od najavljenih milijardu kuna, odnosno 200 milijuna kuna.

 

Tako su primjerice Škegrinom Quaestusu, tvrdi Novi list novac povjerila sva četiri mirovinska fonda, A-Z, PBZ– Croatia osiguranje, Erste plavi i RBA mirovinski fond i to u iznosima od 25 do 50 milijuna kuna. Naši izvori tvrde da je novac u taj fond uložila i državna tvrtka Croatia osiguranje, te da se to osiguravateljsko društvo kao investitor javlja u još barem jednom fondu.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Ministrastvo gospodarstva