Mojbiz

NEKONKURENTNOST: Hrvatska ima previsoke stope poreznih davanja u odnosu na članice EU

Među 96 država od Hrvatske veća davanja iamju samo Belgija i Papua Nova Gvineja, sa 46,3 posto.

Piše: PolitikaPlus

Hrvatska bilježi znatno više kombinirane stope poreza na dohodak i socijalnih davanja od stopa koje se primjenjuju u novim državama članicama Europske unije (EU), pokazuju danas objavljeni rezultati istraživanja konzultantske tvrtke KPMG International.

 

Među 96 država, u kategoriji bruto prihoda od 100.000 američkih dolara, Hrvatska je zabilježila treću najveću kombiniranu stopu poreza na dohodak i socijalnih davanja, u visini od 45,2 posto. 


 

Istraživanje KPMG-a pod nazivom "Individual Income Tax and Social Security Rate Survey 2011." o stopama poreza na dohodak i socijalnih davanja za razdoblje od 2003. do 2011. godine uključilo je 96 država. Usredotočeno je na najviše stope poreza na dohodak. Radi lakše usporedbe, to istraživanje je isključilo, gdje je to moguće, druga porezna davanja, kao što su posebni državni i općinski porezi. Među 96 država, u kategoriji bruto prihoda od 100.000 američkih dolara, Hrvatska je zabilježila treću najveću kombiniranu stopu poreza na dohodak i socijalnih davanja, u visini od 45,2 posto.

 

Ispred nje samo je Belgija, s kombiniranom stopom poreza na dohodak i socijalnih davanja u visini od 47,9 posto, te Papua Nova Gvineja, sa 46,3 posto.Tom stopom Hrvatska je znatno iznad stopa koje imaju države koje su nedavno pristupile EU, kao što su Rumunjska s 24,9 posto te Bugarska s 12,4 posto, navodi se u istraživanju KPMG-a.

 

Iako je Hrvatska od 1. srpnja 2010. godine smanjila najvišu stopu poreza na dohodak sa 45 na 40 posto, kombinirana stopa poreza na dohodak i socijalnih davanja je i dalje visoka. Kao i kod mnogih gospodarstava diljem svijeta hrvatski proračun je pod pritiskom i Hrvatska mora pronaći ravnotežu između poticanja rasta i ulaganja te fiskalne discipline

 

Hrvatska stopa također je značajno viša od davanja članica EU u našoj neposrednoj blizini: Mađarske s 32,1 posto, Češke s 29,7 posto i Slovačke s 25,1 posto. KPMG navodi i da Hrvatska i u kategoriji bruto prihoda od 300.000 dolara ima veću stopu od tih zemalja. U ovogodišnjem istraživanju, s relativno niskom stopom poreza na dohodak u regiji ističe se Mađarska koja je svoju najvišu stopu poreza na dohodak smanjila s 32 na 16 posto, čime je zaslužila titulu države s najvišim smanjenjem poreznih stopa u odnosu na prošlogodišnje rezultate, te je usvojila sistem jedinstvene porezne stope.

 

Takav sustav usvojen je od strane gore navedenih zemalja (osim Hrvatske) pri čemu je jedinstvena porezna stopa u Bugarskoj 10 posto, Rumunjskoj 16 posto, Češkoj 15 posto te Slovačkoj 19 posto, navode iz KPMG-a. Ipak, u mnogim starim članicama EU-a najviša stopa poreza na dohodak znatno je iznad one koja se primjenjuje u Hrvatskoj. Tako je u Luksemburgu najviša stopa poreza na dohodak 42 posto, u Italiji 43 posto, Španjolskoj 45, Portugalu 46,5, Finskoj 49,2, Belgiji i Britaniji 50 posto, Nizozemskoj 52, a u Danskoj čak 55,4 posto.

 

No, kako ističu iz KPMG-a, hrvatska najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto primjenjuje se od relativno niske početne točke - od godišnjeg oporezivog dohotka koji premašuje 24.795 dolara. "Iako je Hrvatska od 1. srpnja 2010. godine smanjila najvišu stopu poreza na dohodak sa 45 na 40 posto, kombinirana stopa poreza na dohodak i socijalnih davanja je i dalje visoka. Kao i kod mnogih gospodarstava diljem svijeta hrvatski proračun je pod pritiskom i Hrvatska mora pronaći ravnotežu između poticanja rasta i ulaganja te fiskalne discipline, što predstavlja težak zadatak u trenutnoj financijskoj situaciji", kaže Paul Suchar, partner u odjelu za porezno i poslovno savjetovanje KPMG-a u Hrvatskoj.

 

"Sposobnost zemlje da osigura strana ulaganja nije samo funkcija njezinih stopa poreza na dohodak i socijalnih davanja, već i drugih čimbenika, uključujući i stopu poreza na dobit te njezin administrativni i pravni okvir. Da bi bila konkurentna, Hrvatska treba imati jasan i cjelovit ulagački paket mjera koji će predstavljati konkurentnu priliku u svojoj cijelosti, a koja će biti učinkovito komunicirana prema svim zainteresiranim stranama", zaključuje Suchar.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

eu, hrvatsak, porezna davanja