Burze

SVJETSKE BURZE: Wall Street: u očekivanju novog summita EU-a

Smjer dionica će ponajviše ovisiti o vijestima iz Europe o riješenju dužničke krize

Piše: PolitikaPlus/Hian

Na Wall Streetu će i idućih dana smjer cijena dionica ponajviše ovisiti o reakciji ulagača na vijesti iz Europe, gdje se, nakon određenog napretka u nedjelju, na idućem summitu Europske unije u srijedu očekuju konačna rješenja za suzbijanje dužničke krize.

 

Europski lideri odškrinuli su vrata i za dokapitalizaciju europskih banaka. Procjenjuje se da bi im trebao novi kapital od 100 do 110 milijardi eura kako bi im se poboljšale bilance nakon otpisa dijela grčkih dugova. Preostaje još i dogovor oko toga koliko bi grčkog duga otpisale privatne banke u drugom paketu pomoći Ateni.

Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 1,3 posto, na 11.808 bodova, a S&P 500 indeks 1,1 posto, na 1.238 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 1,1 posto, na 2.637 bodova. Prošloga su tjedna cijene dionica izuzetno oscilirale. Kada su iz Europe stizale dobre vijesti u vezi rješavanja dužničke krize, cijene su snažno rasle, a kada su vijesti bile loše, oštro su padale.

 

Na summitu u Bruxellesu čelnici eurozone dogovorili su u nedjelju obrise strategije za rješavanje dužničke krize, a konkretne odluke donijet će na novom summitu u srijedu. Talijanski premijer Silvio Berlusconi našao se u nedjelju pod pritiskom svojih partnera, koji se pribojavaju da bi se dužnička kriza mogla proširiti na Italiju, ako odlučno ne smanji proračunski deficit i poduzme strukturne reforme kako bi potaknula rast gospodarstva. Zbog toga je Berlusconi najavio sjednicu talijanske vlade o gospodarskom rastu već u ponedjeljak.

 

Napretkom se smatra i odustajanje francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya od ideje da se europski fond za financijsku stabilizaciju (EFSF) pretvori u banku koja bi mogla dobivati neograničeni iznos kredita od Europske središnje banke. Sarkozy je zasad odustao od te ideje zbog protivljenja Njemačke i ECB-a. Umjesto toga, razmatraju se dvije mogućnosti povećanja kapaciteta EFSF-a, vrijednog 440 milijardi eura, kako bi se osiguralo da troškovi financiranja Italije i Španjolske ne izmaknu kontroli, kao što se to dogodilo Grčkoj, Irskoj i Portugalu. Tako bi se sredstvima EFSF-a djelomice jamčilo kupcima novih španjolskih i talijanskih obveznica. Uz to, na ulaganja u europske obveznice nastojalo bi se privući velike fondove iz Kine i Brazila.

 

Europski lideri odškrinuli su vrata i za dokapitalizaciju europskih banaka. Procjenjuje se da bi im trebao novi kapital od 100 do 110 milijardi eura kako bi im se poboljšale bilance nakon otpisa dijela grčkih dugova. Preostaje još i dogovor oko toga koliko bi grčkog duga otpisale privatne banke u drugom paketu pomoći Ateni. Ljetos je privatni sektor pristao na otpis 21 posto svojih potraživanja prema Grčkoj, dok se sada od njih traži otpis između 50 i 60 posto potraživanja. Banke bi, navodno, pristale na 'dobrovoljni' otpis 40 posto grčkih dugova. Ima još problema koje treba riješiti, no postignut je napredak po svim pitanjima, kazao je u nedjelju Sarkozy. Na sva ta neriješena pitanja odgovor bi trebao dati summit EU-a u srijedu.

 

„Jednostavno, još uvijek ne znamo kakva će biti rješenja za dužničku krizu i koliko će ona koštati“, kaže Michael Woolfolk, strateg u banci BNY Mellon. U fokusu ulagača na Wall Streetu ovoga će tjedna biti i nastavak sezone objave poslovnih rezultata kompanija. Među ostalim, očekuju se kvartalna izvješća industrijskih divova, kao što su Boeing, Caterpillar i Procter & Gamble. Prema podacima Reutersa, od 133 kompanije iz S&P 500 indeksa koje su dosad objavile izvješća, njih 68 posto svojim je rezultatima nadmašilo očekivanja analitičara. S obzirom na to, analitičari su povećali svoje procjene, pa sada u anketi Reutersa očekuju da je dobit kompanija iz S&P 500 indeks u trećem tromjesečju u prosjeku porasla za 14,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su početkom listopada očekivali rast od 13,1 posto.

 

No, kako su mnoge kompanije upozorile da se zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i dužničke krize u Europi poslovno okruženje pogoršalo, analitičari su smanjili procjene rasta dobiti kompanija iz S&P 500 indeksa u četvrtom tromjesečju na 12,5 posto, s 15 posto, koliko su očekivali početkom listopada. Od makroekonomskih podataka najveću pozornost ovoga će tjedna privući izvješće o bruto domaćem proizvodu SAD-a. U anketi Reutersa, procjenjuje se da je u trećem kvartalu BDP porastao 2,5 posto, što bi predstavljalo ubrzanje u odnosu na 1,3-postotan rast u drugom tromjesečju. „Najvažniji makroekonomski podaci potvrđuju nastavak sporog, otežanog oporavka američkog gospodarstva, no zasad nema naznaka nove recesije, čega su se ulagači plašili“, kaže Natalie Trunow, direktorica u fondu Calvert Investment Management.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

makroekonomija, dužnička kriza