FOBOS-GRUNT: Drama u orbiti: Propala i treća zaredom ruska marsovska misija?

Prva ruska međuplanetarna misija u više od dva desetljeća našla se u velikim problemima pošto bespilotna letjelica Fobos-Grunt nije po lansiranju uspjela doći u pravu putanju prema Marsu, objavili su ruski svemirski dužnosnici.

Problemi su se pojavili već nakon što je Fobos-Grunt dosegao Zemljinu orbitu.

Rusija je u utorak navečer lansirala sondu prema Marsovu mjesecu Fobosu, gdje bi trebala uzeti uzorke tla i vratiti se na Zemlju za tri godine. Sonda je uspješno lansirana iz kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu, ali su se problemi pojavili pošto je Fobos-Grunt (Fobos-Tlo) dosegao Zemljinu orbitu.

Čelnik ruske svemirske agencije Vladimir Popovkin rekao je da se motori na letjelici nisu upalili na vrijeme.

"Motori se nisu upalili, ni prvo niti drugo paljenje nisu se dogodili. To znači da letjelica nije uspjela pronaći svoju putanju orijentirajući se prema zvijezdama", rekao je Popovkin, dodavši da agencija ima kontakt s letjelicom koja se nalazi u orbiti, te da ima tri dana da je usmjeri prema Marsu prije nego se potroše baterije.

Neuspjeh misije Fobos-Grunt bio bi veliki udarac za rusku svemirsku industriju koja se upustila u nova međuplanetarna istraživanja više od dva desetljeća od posljednje misije još u doba Sovjetskog Saveza.

Fobos-Grunt, koji nosi modul za povratak na Zemlju, ima zadaću prikupiti uzorke tla s Marsova mjeseca Fobosa. Letjelica je trebala stići na odredište za oko jedanaest mjeseci, a godine 2014. vratiti se na Zemlju.


Sonda je trebala prikupiti uzorke tla marsovog mjeseca.

Neuspjeh misije Fobos-Grunt bio bi veliki udarac za rusku svemirsku industriju koja se upustila u nova međuplanetarna istraživanja više od dva desetljeća od posljednje misije još u doba Sovjetskog Saveza.

Ruski znanstvenici maštali su o istraživanju mjeseca Crvenog planeta još od slavnih pionirskih dana sovjetskih svemirskih istraživanja šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Uzorci tla s Fobosa, Marsova satelita koji ima oblik krumpira, mogli bi ukazati na okolnosti stvaranja planeta Sunčeva sustava, kao i razjasniti Marsove tajne među kojima i je li taj planet ikada bio pogodan za život.

Rusija je zadržala nazočnost u svemiru i redovito slala svoje kozmonaute u orbitu oko Zemlje tijekom posljednja dva desetljeća, a trenutno njezine letjelice jedine mogu prevoziti posadu na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS).

Međutim, posljednji međuplanetarni let Moskva je poduzela još 1988., tri godine prije raspada Sovjetskog Saveza. Riječ je o misiji u kojoj je također na Fobos poslana svemirska sonda, koja je izgubila kontakt sa Zemljom pedesetak metara iznad površine Marsova mjeseca. Godine 1996. je ruska letjelica koja je trebala sletjeti na Mars izgorjela prilikom neuspjela lansiranja.

U međuvremenu su Sjedinjene Države obavile uspješne misije na Mars, Indija i Kina su slale sonde na Mjesec, a Japan je posjetio asteroid i na Zemlju vratio njegove uzorke.

Nakon tako duge pauze misija Fobos-Grunt postala je važan test za rusku svemirsku industriju koja je u posljednja dva desetljeća pogođena smanjivanjima proračuna i odlascima stručnjaka.

Marsov mjesec Phobos u promjeru ima svega 22km