FOBOS-GRUNT: Drama u orbiti: Propala i treća zaredom ruska marsovska misija?
Problemi su se pojavili već nakon što je Fobos-Grunt dosegao Zemljinu orbitu.

Prva ruska međuplanetarna
misija u više od dva desetljeća našla se u velikim problemima pošto
bespilotna letjelica Fobos-Grunt nije po lansiranju uspjela doći u pravu
putanju prema Marsu, objavili su ruski svemirski dužnosnici.
Problemi su se pojavili već nakon što je Fobos-Grunt dosegao Zemljinu orbitu.
Rusija je u utorak navečer lansirala sondu prema Marsovu mjesecu
Fobosu, gdje bi trebala uzeti uzorke tla i vratiti se na Zemlju za tri
godine. Sonda je uspješno lansirana iz kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu,
ali su se problemi pojavili pošto je Fobos-Grunt (Fobos-Tlo) dosegao
Zemljinu orbitu.
Čelnik ruske svemirske agencije Vladimir Popovkin rekao je da se motori na letjelici nisu upalili na vrijeme.
"Motori se nisu upalili, ni prvo niti drugo paljenje nisu se
dogodili. To znači da letjelica nije uspjela pronaći svoju putanju
orijentirajući se prema zvijezdama", rekao je Popovkin, dodavši da agencija ima kontakt s letjelicom koja se
nalazi u orbiti, te da ima tri dana da je usmjeri prema Marsu prije nego
se potroše baterije.
Neuspjeh misije Fobos-Grunt bio bi veliki udarac za rusku
svemirsku industriju koja se upustila u nova međuplanetarna istraživanja
više od dva desetljeća od posljednje misije još u doba Sovjetskog
Saveza.
Fobos-Grunt, koji nosi modul za povratak na Zemlju, ima zadaću
prikupiti uzorke tla s Marsova mjeseca Fobosa. Letjelica je trebala
stići na odredište za oko jedanaest mjeseci, a godine 2014. vratiti se
na Zemlju.
Sonda je trebala prikupiti uzorke tla marsovog mjeseca.
Neuspjeh misije Fobos-Grunt bio bi veliki udarac za rusku svemirsku industriju koja se upustila u nova međuplanetarna istraživanja više od dva desetljeća od posljednje misije još u doba Sovjetskog Saveza.
Ruski znanstvenici maštali su o istraživanju mjeseca Crvenog planeta još od slavnih pionirskih dana sovjetskih svemirskih istraživanja šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Uzorci tla s Fobosa, Marsova satelita koji ima oblik krumpira,
mogli bi ukazati na okolnosti stvaranja planeta Sunčeva sustava, kao i
razjasniti Marsove tajne među kojima i je li taj planet ikada bio
pogodan za život.
Rusija je zadržala nazočnost u svemiru i redovito slala svoje
kozmonaute u orbitu oko Zemlje tijekom posljednja dva desetljeća, a
trenutno njezine letjelice jedine mogu prevoziti posadu na Međunarodnu
svemirsku stanicu (ISS).
Međutim, posljednji međuplanetarni let
Moskva je poduzela još 1988., tri godine prije raspada Sovjetskog
Saveza. Riječ je o misiji u kojoj je također na Fobos poslana svemirska
sonda, koja je izgubila kontakt sa Zemljom pedesetak metara iznad
površine Marsova mjeseca. Godine 1996. je ruska letjelica koja je
trebala sletjeti na Mars izgorjela prilikom neuspjela lansiranja.
U međuvremenu su Sjedinjene Države obavile uspješne misije na
Mars, Indija i Kina su slale sonde na Mjesec, a Japan je posjetio
asteroid i na Zemlju vratio njegove uzorke.
Nakon tako duge pauze misija Fobos-Grunt postala je važan test za rusku svemirsku industriju koja je u posljednja dva desetljeća pogođena smanjivanjima proračuna i odlascima stručnjaka.
Marsov mjesec Phobos u promjeru ima svega 22km
Komentari