Burze

SVJETSKA TRŽIŠTA: U FOKUSU: azijske burze snažno porasle, euro iznad 1,34 USD

Nakon što su najveće središnje banke u svijetu smanjile cijenu kreditiranja banaka kako bi spriječile financijsku krizu, cijene dionica porasle.

Piše: PolitikaPlus/Hina
Analitičari ne vjeruju da bi euro mogao dodatno ojačati jer akcija šest središnjih banaka samo ublažava simptome europske dužničke krize, ali ne liječi uzroke problema. „Ovo samo znači nastavak izvanrednih mjera. Puno su značajnija pitanja hoće li Europa povećati fond za financijsku stabilizaciju i ulogu Europske središnje banke u suzbijanju krize, a na to odgovore još uvijek nismo dobili“

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno porasle, kao i jučer na Wall Streetu te europskim tržištima, nakon što su najveće središnje banke u svijetu smanjile cijenu kreditiranja banaka kako bi spriječile financijsku krizu, sličnu onoj iz 2008. godine.

 

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu skočile između 2,4 i 5,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 4,4 posto. Kako bi smanjile rizike od europske dužničke krize, jučer je šest najvećih središnjih banaka u svijetu najavilo smanjenje cijene kreditiranja banaka u dolarima, što je potaknulo skok cijena dionica na europskim burzama i Wall Streetu za više od 4 posto. Euforija je nastavljena i jutros na azijskim tržištima.

 

„Taj je potez oraspoložio tržišta jer pokazuje da su središnje banke spremne zajednički djelovati kako bi ublažile europsku dužničku krizu i spriječile izbijanje kreditne krize“, objašnjava Stan Shamu, analitičar u tvrtki IG Markets. Strah od širenja dužničke krize u eurozoni poticao je posljednjih mjeseci rast prinosa na obveznice članica tog bloka, kao i troškove kreditiranja europskih banaka u dolarima na međubankarskom tržištu.

 

Akcija središnjih banaka eurozone, SAD-a, Britanije, Kanade, Japana i Švicarske povećat će likvidnost na međubankarskom tržištu novca i tako smanjiti cijenu zaduživanja. Ulagače je ohrabrila i kineska središnja banka smanjenjem stope izdvajanja obvezne pričuve, što će tamošnjim bankama osloboditi oko 55 milijardi dolara i omogućiti im veće kreditiranje.

 

To bi trebalo potaknuti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva, koje posljednjih mjeseci slabi. Na to ukazuje i jutros objavljen podatak o padu industrijskih aktivnosti u Kini, po prvi puta nakon tri godine. PMI indeks menadžera nabave skliznuo je u listopadu s 50,4 na 49 bodova, što je ponajviše posljedica oštrog pada izvoznih narudžbi. „Čini se da kineske vlasti vjeruju da inflacija popušta, te da je nastupilo vrijeme za promjenu monetarne politike iz restriktivne u labaviju“, kaže Francis Lun, direktor u tvrtki Lyncean Holdings

.

Zahvaljujući akciji najvećih središnjih banaka u svijetu, jučer je na valutnim tržištima tečaj eura skočio na 1,3533 dolara, najvišu razinu u tjedan dana. No, jutros je skliznuo na 1,3450 dolara. Analitičari ne vjeruju da bi euro mogao dodatno ojačati jer akcija šest središnjih banaka samo ublažava simptome europske dužničke krize, ali ne liječi uzroke problema. „Ovo samo znači nastavak izvanrednih mjera. Puno su značajnija pitanja hoće li Europa povećati fond za financijsku stabilizaciju i ulogu Europske središnje banke u suzbijanju krize, a na to odgovore još uvijek nismo dobili“, kaže Soichiro Monji, strateg u tvrtki Daiwa SB Investments. U odnosu na japansku valutu, tečaj eura ojačao je s jučerašnjih 103,80 na 104,40 jena. Cijena dolara prema japanskoj valuti skliznula je, pak, s jučerašnjih 77,90 na 77,65 jena. Nakon što je jučer porasla za 60-ak centi, jutros je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku ojačala daljnjih 40-ak centi, na 100,75 dolara po barelu.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

pmi indek, kina, cijene dionica, svjetska tržišta, nikkei indeks, tokojska burza