Hrvatska

ANALIZA IZBORNIH REZULTATA: Iako se Sabor zacrvenio, Hrvatska nije otišla u lijevo!

Kukuriku i Lesar osvojili gotovo jednak broj glasova kao 2007. Dva HSP-a su združenim nastupom mogli uzeti 9 mandata...

Piše: Krešimir Macan

Očekivano Kukuriku je odnio pobjedu s dovoljno mandata da odgovornost za Hrvatsku preuzme u svoje ruke. Neočekivano HDZ je napravio bolji rezultat od svih prognoza i očekivanja (23,5%). Po broju osvojenih mandata Hrvatska je dobila dominantno lijevi Sabor, ali stvari izgledaju dosta zanimljivo ako se analiziraju pali glasovi.

Dva HSP-a su združenim nastupom mogla uzeti 9 mandata i vjerojatno većinu Kukuriku koaliciji, što bi značajno utjecalo na izborni rezultat po pitanju mandata. Najviše glasova je izgubio HDZ - čak 286 tisuća.

Naime, Hrvatska nije uopće otišla u lijevo ako se pita birače – skoro pa nema razlike između 2007. i 2011. Kukuriku (957.935 glasova) i Laburisti (121.727) osvojili su na ovim izborima manje glasova (ukupno 1.079.662) nego 2007. kada su stranke Kukuriku koalicije zajedno osvojile 1.084.488 glasova. Dakle, neosporno je da bi stranke Kukuriku koalicije i 2007. zajedničkim nastupom pomele HDZ, kao što su napravile i 2011., samo bi rezultat HDZ-a bio nešto bolji od današnjeg.

Apsurd hrvatskog izbornog modela je da možeš osvojiti najviše glasova i opet izgubiti izbore, što je razlog više da se ide u njegovu reformu, sada kada za to ima dovoljno ruku i odlučnosti.

Pitat ćete se pa gdje su onda nestali glasovi desnice – HSP je 2007. imao 83.006 (1 mandat), a HDSSB 44.552 (3 mandata), dok su ove godine dva HSP-a ukupno imala 135.769 glasova (1 mandat), a HDSSB 68.994 (6 mandata) –77.205 glasova više, za 3 mandata više – ukupno 204.763 glasova. Dakle bili su vrlo živi na ovim izborima, ali nažalost pojedinci i podijeljeni.
Dva HSP-a su združenim nastupom mogla uzeti 9 mandata i vjerojatno većinu Kukuriku koaliciji, što bi značajno utjecalo na izborni rezultat po pitanju mandata.

Imali smo kampanju u kojoj su vladajući i oporba zamijenili uloge i umjesto da oporba napada vladajuće, oni su se trudili na sve moguće načine napasti oporbu. Kukuriku se odlučio za strpljivu kampanju „bez pogrešaka“, što mu je na kraju donijelo pobjedu.

Najviše je glasova izgubio HDZ – od 834.297 (2007.) na izborima 2011. su dobili tek 548.074 – impresivnih 286.223 glasa manje.

Izbore 2011. pamtit ćemo mi analitičari po puno zanimljivosti. Prvo, izlaznost je bila manja, 61,77% (2011. –
2.331.877) u odnosu na 62,47% (2007. – 2.389.391) – dakle glasalo je 57.514 birača manje. To potvrđuje da kampanja nije bila mobilizirajuća, prevratnička – nego totalno atipična. I tu ne mislim samo na službena tri tjedna kampanje, već cjelokupnu izbornu godinu, a poglavito od ljeta do danas. Imali smo kampanju u kojoj su vladajući i oporba zamijenili uloge i umjesto da oporba napada vladajuće, oni su se trudili na sve moguće načine napasti oporbu. Kukuriku se odlučio za strpljivu kampanju „bez pogrešaka“, što mu je na kraju donijelo pobjedu. Koju nisu uzeli, kako to volim reći, ali pobjeda je pobjeda, bez obzira na okolnosti i na tome im treba čestitati.

Najveći su gubitnici HSS, HSLS, HSP i Blok umirovljenici zajedno koji su svoje taštine stavili ispred znanja i vještina potrebnih za osvajanje mandata na izborima. Oni su i ti koji su donijeli pobjedu Kukuriku koaliciji.

Najveći su gubitnici HSS, HSLS, HSP i Blok umirovljenici zajedno koji su svoje taštine stavili ispred znanja i vještina potrebnih za osvajanje mandata na izborima. Oni su i ti koji su donijeli pobjedu Kukuriku, jer su bili jedina stvarna opasnost njihovu uspjehu, poput Lesarovih laburista.
HSS se uljuljkao na poziciji zadovoljnog koalicijskog partnera koji je računao na eventualno koaliciju, do koje nije došlo i tada su se zatekli nespremni za kampanju. O tome koliko nisu razmišljali što rade, govori i to da su stavili popularnog ministra Damira Bajsa na drugo mjesto u II. izbornoj jedinici gdje jednostavno nije imao šanse.

HSLS ili nije dovoljno znao ili nije bio dovoljno dobro financijski i logistički organiziran da bi zgrabio priliku. Potencijal je postojao – skoro 40.000 glasova u zagrebačkim izbornim jedinicama je odličan potencijal, za koji je šteta da ga nisu pretvorili u barem jedan mandat.


Blok umirovljenici zajedno je precijenio potencijal i imena stranke i Ljube Jurčića – vjerujem da su prema anketama vidjeli već obavljen posao – no negativna kampanja i napadi im se nisu dogodili slučajno – obje velike stranke su zaštitile svoje interese kod umirovljenika i ovaj blok je ostao ispod praga – iako sa solidnih 66.220 prikupljenih glasova.

Nije kraj HSP-a i pravaša u Hrvatskoj – naći će se lider koji će ih ponovo okupiti i na nekim drugim izborima ovaj potencijal od 135.769 pretvoriti u mandate.

Za oba pravaška bloka je već dosad sve rečeno i napisano pa neću duljiti – nije kraj HSP-a i pravaša u Hrvatskoj – naći će se lider koji će ih ponovo okupiti i na nekim drugim izborima ovaj potencijal od 135.769 pretvoriti u mandate. Pa makar to bila i žena, jedini pravaš u Saboru u ovom trenutku, Ruža Tomašić.

Ovi izbori su potvrdili da parlamentarni izborni nisu što i lokalni – Milan Bandić je osvojio jedva 24.816 glasova i uistinu se u ovu trku nije trebao niti upuštati. Stipe Gabrić Jambo nije imao izbora, morao je u trku, ali fore ne pomažu na parlamentarnim izborima, kao niti Stipi Petrini. No, ako imate dobrog kanidata, koji im je sušta suprotnost, možete uz minimalnu kampanju i do dva mandata – čestitke don Ivanu Grubišiću. Ali zato samo najbolji trgovac može mandat kojeg nije imao pretvoriti u dva saborska mandata za sebe i sestru – što god mislili o Željku Kerumu, nisam još našao nekoga tko bi mu prigovorio da je loš trgovac.

25% birača ipak odlučuje više ili manje temeljem kampanje.

I znam da neki vole pričati o tome da preuveličavamo utjecaj kampanja i koliko se toga može promijeniti tijekom tih posljednjih mjeseci. Ipsos Puls je pitao birače 2011. kada su odlučili i je li im kampanja u tom pomogla. Nimalo, odlučio sam puno prije kampanje reklo je 72,60% ispitanika; donekle, pomoglo je da učvrstim svoje stavove 17,90%; značajno, navelo me da dobro razmislim 5,30%, a presudno, promijenio sam mišljenje tek 1,60%. Ne zna ili je odbilo odgovoriti 2,70%.

Što god vi mislili, ovi podaci se uklapaju u one da do 25% birača ipak odlučuje više ili manje temeljem kampanje i da se na njima istom može utjecati. Vjerujem da je puno kandidata koji su usprkos predviđanjima ostali ispod praga sada tu lekciju naučilo. Vidimo se na lokalnim izborima, a čitamo i prije – ovo nikako neće biti dosadna vremena u hrvatskoj politici.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

milan bandić, željko kerum, hdz, izbori, kukuriku