A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/C-D/damir%20gasparevic001.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Gašparović: Nezadovoljni smo načinom pripreme za referendum o EU! | Politika+
Hrvatska

POKRET HR: Gašparović: Nezadovoljni smo načinom pripreme za referendum o EU!

'Sva se rasprava svela na neargumentirano izjašnjavanje ZA ili PROTIV ulaska u EU.'

FOTO: Damir Gašparović
Piše: PolitikaPlus

Pokret za modernu Hrvatsku (Pokret HR) izražava potpuno nezadovoljstvo načinom na koji se pristupilo pripremama i samom referendumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji jer se sva rasprava svela neargumentirano izjašnjavanje ZA ili PROTIV ulaska u EU.

 

'Mi se moramo upitati, tko će onda nakon isteka tog roka od sedam godina primati  poljoprivredne poticaje? Mi, ili građani EU koji će postati vlasnici naše zemlje?! Isto tako, prešućuje se i podatak da Hrvatska ima pravo davati nacionalne potpore za proizvodnju šećera i maslinovog ulja samo tri godine nakon pristupanja, a Hrvatska je dosada namirivala oko 1 posto potreba EU za šećerom.'

Predsjednik Pokreta HR, Damir Gašparović ukazao je na konferenciji za novinare u nedjelju kako hrvatski građani još uvijek nisu dobili odgovore na pet bitnih pitanja na koja mogu i moraju dobiti odgovore prije samog referenduma kako bi svoju odluku mogli temeljiti stvarnim činjenicama. A to su:

 

1. Što će nakon ulaska u EU biti sa hrvatskim poljoprivrednim zemljištima i samom poljoprivredom?

 

2. Kakva je sudbina i kakve su obaveze preuzete kada su u pitanju hrvatski izvori pitke vode, kojima je Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja u Europi?

 

3. Kakve su obaveze preuzete kada su u pitanju hrvatske šume?

 

4. Kakva je budućnosti i sudbina hrvatskog zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa?

 

5.  Postoji li (i kakav je) model izlaska iz Europske unije pokaže li se na kraju da
Hrvatskoj  i njezinim građanima ne odgovara biti dijelom EU?

 

Gašparović je poručio kako Pokret HR načelno podržava ulazak Hrvatske u EU, ali da su navedena pitanja od vitalnog interesa za Hrvatsku i traže odgovor. Ustvrdio je da je dogovoreni rok od sedam godina u kojem stranci ne mogu kupovati hrvatska poljoprivredna zemljišta iznimno kratak, navodeći primjer Poljske koja je taj rok rastegnula na gotovo 17 godina.

 

„Mi se moramo upitati, tko će onda nakon isteka tog roka od sedam godina primati  poljoprivredne poticaje? Mi, ili građani EU koji će postati vlasnici naše zemlje?! Isto tako, prešućuje se i podatak da Hrvatska ima pravo davati nacionalne potpore za proizvodnju šećera i maslinovog ulja samo tri godine nakon pristupanja, a Hrvatska je dosada namirivala oko 1 posto potreba EU za šećerom“, rekao je predsjednik Pokreta HR.

 

Spomenimo i da je Hrvatska prihvatila potpunu liberalizaciju poštanskih usluga  od 31. prosinca ove godine a samo Hrvatska pošta zapošljava više od 10 tisuća zaposlenika! Kakva je njihova sudbina?“, zapitao se. U Pokretu HR zabrinuti su i zbog poglavlja slobode kretanja radnika na koje se gleda kao veliki uspjeh, a zapravo je pitanje hoće li, primjerice, 128 tisuća mlađih od 34 godine, a koji su sada bez u stvari ubrzano napustiti Hrvatsku te kako će se amortizirati ukidanje nulte stope PDV-a na sve vrste kruha, mlijeka, stručnih časopisa i knjiga?

Dodao je kako se, premda je Hrvatska četvrta zemlja po količini pitke vode u Europi, a hrvatske vode se, baš kao ni hrvatske šume u pristupnom sporazumu uopće ne spominju. Nastavio je da se iščitavanjem 13. Poglavlja o ribarstvu nameće zaključak da Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas kao takav više ne postoji te će ribarima preostati samo da love starim brodovima i opremom u uskim teritorijalnim vodama.

 

Pokret HR zabrinjava i činjenica da se hrvatska brodogradnja zbog državnih potpora tretira kao ustupak Hrvatskoj, pri čemu se zanemaruje podatak, da i takva brodogradnja čini više od 15 posto skromnog hrvatskog izvoza, koji pokriva jedva polovicu uvoza. A gašenje brodogradnje, dovelo bi do novih otpuštanja i dodatnog povećanja izvoznog deficita, zaključuje Gašparović.


„Spomenimo i da je Hrvatska prihvatila potpunu liberalizaciju poštanskih usluga  od 31. prosinca ove godine a samo Hrvatska pošta zapošljava više od 10 tisuća zaposlenika! Kakva je njihova sudbina?“, zapitao se. U Pokretu HR zabrinuti su i zbog poglavlja slobode kretanja radnika na koje se gleda kao veliki uspjeh, a zapravo je pitanje hoće li, primjerice, 128 tisuća mlađih od 34 godine, a koji su sada bez u stvari ubrzano napustiti Hrvatsku te kako će se amortizirati ukidanje nulte stope PDV-a na sve vrste kruha, mlijeka, stručnih časopisa i knjiga?

 

„Od veljače  2005. Godine hrvatske tvrtke imaju pravo ravnopravno sudjelovati u postupku javne nabave u svim državama EU. Pitamo koliko su poslova na tim natječajima hrvatske tvrtke i dobile i što će se promijeniti našim ulaskom?“, nastavlja predsjednik Pokreta HR.

 

Ipak, kao pozitivnu stvar vidi regionalnu politiku, jer će se fondove moći još jako dugo koristiti, s obzirom da je BDP u Slavoniji danas na svega 36% prosjeka BDP-a EU. Također je pozitivna činjenica da hrvatski jezik postaje službeni jezik EU, čime će dobiti dosad najveći značaj u povijesti.

 

„Međutim, Europska unija sama po sebi neće riješiti niti jedan naš strukturni ili dugoročni problem, već je to stvar za koju ćemo se potpuno neovisno o pripadnosti EU morati izboriti sami!  Hrvatska sama mora razmišljati o svojoj budućnosti i  zaštiti svoje nacionalne gospodarske interese“, istaknuo je na kraju predsjednik Pokreta HR, Damir Gašparović.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

europska unija, hrvatska, pokret hr, damir gašparović, referendum