A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/E-F/eu-zastave-132.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

ANALIZA Što Hrvatskoj donosi članstvo u Europskoj uniji? | Politika+
Hrvatska

HRVATSKA-EU: ANALIZA Što Hrvatskoj donosi članstvo u Europskoj uniji?

Ekonomski i politički analitičari, borci za ljudska prava te sindikalisti govore o prednostima ulaska Hrvatske u EU, ali i predlažu poteze koje bi Hrvatska trebala činiti.

Piše: Vanja Deželić

Građani Republike Hrvatske odlučili su se za Europsku uniju tako da je ulazak među elitu neminovan, 1. srpnja 2013. i službeno postajemo jedna od 28 zemalja članica. No što se time mijenja? Nudimo pogled s političke, ekonomsko-gospodarske, radničko-građanske strane i pitanja ljudskih prava.

 

SEVER: Samo članstvo ne može ništa riješiti, nadam se da u Hrvatskoj nema naivaca koji bi povjerovali u tu priču, iako su nas neki političari pokušavali uvjeriti upravo u takav scenarij. Ali sam ulazak u EU ima pluseve, prvenstveno po pitanju fondova, ali problem je što se dosad nismo pokazali uspješnima u izvlačenju novca iz tih fondova.

Krenimo redom, građane najviše zanima što se njima mijenja, što im EU donosi, a što odnosi po pitanju njihova standarda, radničkih i građanskih prava, i može li uopće članstvo riješiti sva bitna pitanja. Odgovorio je na ta pitanja predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever.

- Samo članstvo ne može ništa riješiti, nadam se da u Hrvatskoj nema naivaca koji bi povjerovali u tu priču, iako su nas neki političari pokušavali uvjeriti upravo u takav scenarij. Ali sam ulazak u EU ima pluseve, prvenstveno po pitanju fondova, ali problem je što se dosad nismo pokazali uspješnima u izvlačenju novca iz tih fondova. Upitno je u kakvoj smo točno financijskoj situaciji i koliko nam ti fondovi realno mogu pomoći. Još jedan od pluseva jest otvaranje granica, ali također je upitno što nam to može donijeti jer ukidanje carina jest obostrano, a živi se od izvoza. Koliko smo konkurentni? Europska unija ima svoje tržište koje funkcioira dugi niz godina, a mi se na to tržište nismo uspjeli nametnuti i upitno je što možemo ponuditi tako da sumnjam kako ima neke bitne razlike u odnosu na 'jučer'.

Zašto ta pitanja nisu pokrenuta ranije?

- Upozoravali smo od samih početaka pristupnih pregovora da je bitno kako ulazimo, ali vladajućima je bilo bitno samo da uđemo. Trebalo nas je pripremiti, odgovoriti na pitanja kako pokrenuti gospodarstvo, nametnuti se snažnoj konkurenciji. Umjesto toga, kao jedan od argumenata spominjalo se isključivo otvaranje granica i mogućnost lakšeg zapošljavanja u inozemstvu. Mi kao sindikalisti ne možemo prihvatiti taj argument, kakva je to promidžba Europe ako se kao jedan od glavnih razloga spominje lakši odlazak iz zemlje? Imamo uređeno obrazovanje i oduvijek smo bili konkurentni po pitanju visokoobrazovanih ljudi tako da bez konkretne strategije slijedi još veći odljev mozgova i radne snage no što je to bilo prije. Naša bi zadaća primarno trebala biti osigurati ljudima uvjete ovdje i sačuvati naš radni kapital.

Znači, nema straha od tzv. veta od strane većih zemalja, kojim bi se blokiralo zapošljavanje Hrvata u moćnijim zemljama Unije?

- Ma nema straha, mi smo premali da bi bili ikome prijetnja, a i kao što sam rekao, oni nas trebaju jer smo cijenjena radna snaga, na dobrom smo glasu.

Što je s ukidanjem nulte stope PDV-a, što se time mijenja za građane?

- EU ne poznaje nultu stopu PDV-a tako da će se to ukinuti, ali EU poznaje sniženu stopu PDV-a pa bi olakšanje moglo doći kroz snižene porezne stope na hranu ili komunalije.

 

ČIČAK: Prvo bih želio naglasiti kako sam bio iznimno impresioniran gledajući slavlje nakon prolaska referenduma. Naime, upravo su bivši komunisti Josipović, Pusić i Šprem bili dio ideje koja se protivila europskoj ideji i poštivanju ljudskih prava.

 

Države članice su, dakle, dužne ukinuti nultu stopu PDV-a, ali jesu li dužne imati neka ograničenja u suprotnom smjeru, neke granice poreza koje se ne smiju prelaziti, odnosno postoje li određena područja koja moraju podleći sniženim poreznim stopama?

- Praksa je da se hrana i komunalije terete sniženim stopama, ali to svaka država određuje sama tako da je u teoriji moguće da se ništa ne regulira prema sniženim stopama - rekao je na kraju Sever.

Područja ljudskih prava također su osjetljiva tema, baš ovih dana je Human Rights Watch (HRW) objavio istraživanje prema kojemu Hrvatska još uvijek zaostaje po pitanjima ljudskih prava. Kao odličan asistent vladajućima jest Hrvatski helsinški odbor (HHO), čiji nam je predsjednik Ivan Zvonimir Čičak otkrio što se sve mijenja.

- Prvo bih želio naglasiti kako sam bio iznimno impresioniran gledajući slavlje nakon prolaska referenduma. Naime, upravo su bivši komunisti Josipović, Pusić i Šprem bili dio ideje koja se protivila europskoj ideji i poštivanju ljudskih prava. Bit će zanimljivo promatrati kako će se snaći u okruženju koje je izgrađeno na temeljima koja se zalažu i njeguju ljudska prava, to će im odsad biti obveza. Što se HHO-a tiče, mi svoj posao radimo prema standardima EU odavno i tako ćemo nastaviti, zato se s te strane ništa neće promijeniti - kazao nam je Čičak.

Građani su odgovorima na ova pitanja dobili neke iznimno bitne odgovore, ali da bi njima bilo bolje mora biti i bolje hrvatskoj ekonomiji i gospodarstvu. Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić odgovorio nam je koliko se toga ulaskom u EU mijenja i može li članstvo samo po sebi riješiti hrvatske probleme na području ekonomije i gospodarstva.

 

ŠANTIĆ: Ništa se ne mijenja jer je prolaz referenduma bio očekivan pa stoga nije niti utjecao na planove po pitanju investicija. Da nije prošao tada bi se nešto promijenilo, i to u negativnom smislu.

- Ništa se ne mijenja jer je prolaz referenduma bio očekivan pa stoga nije niti utjecao na planove po pitanju investicija. Da nije prošao tada bi se nešto promijenilo, i to u negativnom smislu, jer nitko to nije očekivao. Ovako sve ostaje isto. Kratkoročnog efekta neće biti jer je EU u krizi i ne možemo očekivati povećanje izvoza, porast stranih investicija ili ubrzano smanjenje duga. To je nekad bila privilegija zemalja koje bi postale članice, ali u vrime krize to ne možemo očekivati.

 

Mijenja li se išta dugoročno?

- Svakako, to nije upitno. Imat ćemo veliku korist od EU, ali moramo biti svjesni kako EU ne može riješiti naše probleme, može nam samo pomoći da ih mi sami lakše riješimo. Unija pruža perspektivu, ali ta perspektiva ovisi o našim reformama.

Što je s padom kreditnog rejtinga o kojemu se pričalo kao neizbježnom ukoliko referendum ne prođe?

- Ni to se ne mijenja, kreditni rejting ovisi o proračunu, kao što je ovisio i prije. Istina, rizik bi se povećao da referendum nije prošao, ali ne mijenja se ništa bitno - objasnio je Šantić.

GJENERO: Samo članstvo nam ne može riješiti probleme, ali pozitivan ishod referenduma nam je riješio potencijalno nestabilni politički status. Više nećemo biti izolirani

I na kraju je preostalo političko pitanje, koliko ćemo na tom polju biti konkurentni ostatku 'družine', što nam članstvo donosi i može li riješiti političke probleme. Odgovore je ponudio politički analitičar Davor Gjenero.

- Samo članstvo nam ne može riješiti probleme, ali pozitivan ishod referenduma nam je riješio potencijalno nestabilni politički status. Više nećemo biti izolirani, imamo svoje mjesto u Europi i to možemo iskoristiti za snažniji utjecaj na procese na Balkanu. Što se tiče samih promjena, one su ionako ostvarene u predpristupnom razdoblju tako da se na tom području neće dogoditi ništa bitno. Najbitnije je što sada imamo mogućnost korištenja fondova EU, koji su ponajviše usmjereni prema ruralnim dijelovima, i tamo će se promjene najviše osjetiti. Zanimljivo je da ta činjenica nije utjecala na birače. Najnerazvijeniji dijelovu RH bili su najviše protiv EU, a imat će najviše koristi, a najrazvijeniji dijelovi RH bili su najviše za ulazak u EU iako će od nje imati najmanje koristi - rekao nam je Gjenero.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hrvatska, europska unija, referendum