IZLOŽBA: U HAZU-u izloženi Vaništini portreti Miroslava Krleže

Pet portreta Miroslava Krleže koje je u razdoblju od 1972. do 1981. godine naslikao Josip Vaništa, bliski Krležin prijatelj i posljednji slikar kojemu je Krleža pozirao, izloženi su večeras u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), u sklopu prisjećanja na velikog hrvatskog književnika čija se 30. obljetnica smrti obilježava ove godine.

Intimno prijateljstvo rezultiralo je zapisima i crtežima, viđenjem Krleže koji je ljudskije, intimnije i neposrednije, kazao je akademik Tonko Maroević.

Josip Vaništa je u Miroslavu Krleži prepoznao svjedoka vremena, a povezala ih je strast za ambijentom i sjevernom provincijom. Portreti govore o životu i smrti, istaknuo je Maroević govoreći o izloženim portretima, među kojima je i onaj s Krležom na bolesničkoj postelji iz 1981.

Josip Vaništa bio je Krležin prijatelj sve do književnikove smrti 1981. i zadnji slikar kojemu je Krleža pozirao.

Akademik Krešimir Nemec govorio je o Krležinoj osobnosti koja i danas, 30 godina nakon smrti, izaziva radikalne polarizacije i opredjeljenja za ili protiv. Ocijenio je kako se i danas Krleža postavlja kao mjerilo stvari, intelektualni orjentir po kojemu se sve određuje. Podsjetio je da je Krleža bio strasni polemik koji je otvarao fronte na sve strane te da zato ni danas nema ravnodušnih prema njemu. Zašto je to tako - retorički je zapitao Nemec i odgovorio kako je razlog tome što je Krleža "taknuo u gnojne rane, neuralgične točke naše povijesti, razorio mnoge mitove i postavio povijesne dijagnoze".

Također je ocijenio da se odnos Krleže i Vanište ne uklapa u steotipe. Oni su bili antipodi - s jedne strane Krležina kreativnost, bogatstvo i eksplozivna retorika a s druge strane Vaniština samozatajnost, disciplina i minimalizam. Vaništa nije bio Krležin ideološki istomišljenika, na Gvozd je dolazio ljudski slušati i možda je zato taj odnos bio specifičan, kazao je Nemec, istaknuvši kako je Vaništa bio osoba od velikog Krležina povjerenja, jedan od njegovih najbliskijih prijatelja.

Predsjednik Akademije Zvonko Kusić podsjetio je da je Krleža bio potpredsjednik HAZU-a od 1947. do 1957. , kada je osnovao Leksikografski zavod.

Josip Vaništa (Karlovac, 1924.), hrvatski slikar, grafičar, pisac, akademik i umirovljeni sveučilišni profesor, prvu je izložbu imao 1952. s Miljenkom Stančićem u Muzeju za umjetnost i obrt. Početkom 1960-ih javlja se ideja o Gorgoni, umjetničkoj skupini čiji je Vaništa bio suosnivač. Ta se skupina zalagala za alternativne oblike djelovanja, priređivala izložbe i izdavala istoimeni časopis najavljujući konceptualizam i odustajanje od materijalizacije umjetničkih djela. Skupina Gorgona raspala se 1994. godine.