A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/K-L/knjige-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Hrvatski jezikoslovac Mario Grčević ističe: Hrvatskoj je potreban jezični zakon | Politika+
Hrvatska

HITNO: Hrvatski jezikoslovac Mario Grčević ističe: Hrvatskoj je potreban jezični zakon

'O jeziku njemu treba provesti ozbiljnu saborsku i javnu raspravu kako bismo došli do teksta zakona koji bi odgovarao našim potrebama', rekao je.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Hrvatski jezikoslovac Mario Grčević izjavio je kako je Hrvatskoj potreban jezični zakon te da o njemu treba provesti ozbiljnu saborsku i javnu raspravu kako bismo došli do teksta zakona koji bi odgovarao našim potrebama.

Sveučilišni profesor Mario Grčević to je izjavio za Hinu u povodu prošlomjesečna (12. siječnja) upućivanja u saborsku proceduru Prijedloga zakona o javnoj uporabi hrvatskog jezika, koji je izradila stranka Hrvatski laburisti - stranka rada. Istovjetan prijedlog bio je upućen u saborsku proceduru već 22. travnja 2010., ali tadašnja vlada 24. lipnja izrekla je mišljenje da se Prijedlog zakona Hrvatskih laburista ne prihvati.

Za potrebe dorade Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika morat će se što žurnije prikupiti jezično zakonodavstvo iz drugih članica Europske unije, ali ne treba misliti da ćemo u njima, kako je napomenuo, naći gotovo rješenje za našu situaciju, jer u svezi s tim pitanjem svaka zemlja donosi zakone koji su prilagođeni njihovim potrebama

"U novom prijedlogu zakona nisu usvojene primjedbe bivše vlade, pa ni one koje je svakako trebalo usvojiti", mišljenja je Grčević, no, smatra kako je na sadašnjoj vladi da ne postupi onako kako je postupila stara vlada. Predlaže da dekretom ne odbaci prijedlog zakona, već da dopusti saborsku i javnu raspravu s ciljem dorade postojećega prijedloga i njegova konačnoga prihvaćanja. Grčević smatra da bi prijedlog Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, nakon rasprave, dorade, i prije usvajanja u Saboru, na razmatranje trebalo uputiti Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i po potrebi drugim vodećim hrvatskim kulturnim institucijama.

Po njegovim riječima za potrebe dorade Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika morat će se što žurnije prikupiti jezično zakonodavstvo iz drugih članica Europske unije, ali ne treba misliti da ćemo u njima, kako je napomenuo, naći gotovo rješenje za našu situaciju, jer u svezi s tim pitanjem svaka zemlja donosi zakone koji su prilagođeni njihovim potrebama.

"U novom će se hrvatskom jezičnom zakonu morati objediniti postojeće jezične odredbe iz drugih zakona i u skladu s njima donijeti nove. Svakako će se morati razmotriti jezične odredbe u već postojećim zakonima, koje će se morati modificirati i ispraviti u mjeri u kojoj bude potrebno", izjavio je Grčević.

Iako u Prijedlogu Zakona Hrvatskih laburista prevladavaju pozitivne strane, kako napominje, taj prijedlog nepotrebno zadire u pitanje prevođenja kazališnih predstava i u postojeće, već službene nehrvatske nazive poduzeća i trgovina, a ujedno ništa ne kaže primjerice o statusu službenih imena hrvatskih naselja.

"Naime, svjedoci smo činjenice da se niz službenih hrvatskih imena naselja i njihov status proteklih godina znatno promijenio pod vrlo čudnovatim okolnostima. Primjerice, danas se grad Rovinj službeno više ne zove tako, već Rovinj-Rovigno. Tako propisuje Zakon o područjima županija, gradova i općina Republike Hrvatske, a ujedno i statut grada Rovinj-Rovigno", napomenuo je dodavši kako se na hrvatskom jeziku ni Pula službeno više ne zove Pula, već Pula-Pola.

Po njegovim riječima tu je riječ o novim dvočlanim službenim imenima koja su nastala u pokušaju da se zaštite jezična prava nacionalnih manjina, a što je zapravo rezultiralo u promjeni i ukidanju starih službenih imena pojedinih gradova i naselja na hrvatskom jeziku koji je Ustavom određen kao službeni jezik Republike Hrvatske.

Po riječima Grčevića iz toga je vidljivo da hrvatski jezik zakonski nije dovoljno definiran ni zaštićen te da se zbog toga dovodimo u apsurdne situacije. Ako se nastavi ovako kako se započelo, na ulazu Zagreba uskoro bi moglo pisati Zagreb-Agram, a na ulazu Osijeka pisat će Osijek-Ocek, rekao je.

U pogledu mišljenja bivše hrvatske vlade da nije potrebno regulirati uporabu hrvatskog jezika u obavljanju poslovnih djelatnosti općim propisom kakav predlažu Hrvatski laburisti, budući da je isto riješeno propisima u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, Grčević upozorava da se u mišljenju Vlade iz 2010. ne uzima u obzir da niz zemalja članica Europske unije svojim jezičnim zakonodavstvom regulira prava službenoga ili državnoga jezika.

"Pred nama je težak put, na kojem će se morati angažirati i pravnici i jezikoslovci. Morat će se utvrditi koja prava imaju druge zemlje u EU i smijemo li i mi u Hrvatskoj ostvariti ista prava. Slučaj Zerpa pokazao nam je da možda nismo svi isti, no i to da prava koja imamo ne možemo ostvariti ako ih se budemo odricali", izjavio je.

Smatra da je jezični zakon u Republici Hrvatskoj potreban i zbog izravne agitacije stranih država u jezične politike na ovim prostorima. Grčević je s tim u svezi podsjetio da je njemački jezikoslovac i kroatist Leopold Auburger napisao u najnovijem broju časopisa "Filologija" da se u današnje vrijeme izvan hrvatske jezične zajednice i protiv ustavne odredbe o službenom jeziku Republike Hrvatske, stvara novi "bhs-unitarizam". Stoga Auburger kaže da "hrvatska jezična zajednica žurno mora naći puteve da politički učinkovito pobije taj novi unitarizam."

Mario Grčević profesor je na Odjelu za kroatologiju Hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta od 2006. Objavio je više od 50 znanstvenih radova, dvije monografije i niz stručnih članaka. Radio je na Sveučilištu u Mannheimu i u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hrvatska, mario grčević, jezik