Mojbiz

ANALIZA: Što Hrvatska treba napraviti da privuče strane investicije?

MILOLOŽA: Moramo promijeniti navike u svakom segmentu! LOVRINČEVIĆ: U Hrvatskoj nikako da zaživi 'one stop shop' koncept.

Piše: Vanja Deželić

Investicije su ono što spašava zemlju od krize i ono što zemlju drži stabilnom. Bez investicija događa se ono što imamo u Hrvatskoj. Stoga Vlada pokušava novim planom privući investitore, ali ono što čine nije ništa novo i nije nimalo privlačno.

Upravo zbog toga je iz Europske unije stiglo pismo u kojem 27 zemalja članica traži od Hrvatske da promijeni klimu i omogući dolazak stranim investitorima. Kao glavni problem navode porezni sustav, koji se prečesto mijenja. Da to što su naveli u pismu do kojeg je došao Večernji list, jest istina potvrdili smo kod stručnjaka za ova pitanja.

IVAN MILOLOŽA: Kada bih u jednoj rečenici morao objasniti što treba učiniti kako bismo privukli strane investitore, rekao bih da moramo promijeniti navike u svakom segmentu.

Kroz praksu nam je to bliže pojasnio predsjednik uprave tvrtke Munja i predsjednik Vijeća članica HUP-a Ivan Miloloža, dok je to kroz teoriju objasnio ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Njihov stav je jasan, treba mijenjati navike i sporu administraciju.

- Kada bih u jednoj rečenici morao objasniti što treba učiniti kako bismo privukli strane investitore, rekao bih da moramo promijeniti navike u svakom segmentu - rekao je Miloloža.

Potom je objasnio situaciju malo detaljnije.

- Problem je u administrativnim barijerama, dugo se traže dozvole, to traje do iznemoglosti i stvara nezdravu klimu. Problem su i Zakon o radu, nekonkurentnost, porezi, pristup poslu, doprinosi koji su sada još viši - objašnjava Miloloža.

I dok se on kao poslodavac žali ponajviše na skupog radnika, kojeg je teško zamijeniti ako ne radi dobro, Željko Lovrinčević navodi cijeli niz problema. A kao najveći jest administracija.

- Osnovni problem je neprijateljski stav prema stranim investitorima, i to prvenstveno na razini lokalne države. Kada želite investirati, to onda činite na razini lokalne države, a one su prerascjepkane i nemaju kapaciteta pa ne možete na adekvatan način izvesti što želite.

 

ŽELJKO LOVRINČEVIĆ: U Hrvatskoj nikako da zaživi 'one stop shop' koncept, u kojem bi investitor imao sve na jednom mjestu. Kod nas je to još uvijek prekomplicirano, a svaka Vlada uvodi nova pravila

Kako promijeniti taj segment?

- Tako da se imenom i prezimenom nađu krivci za određene propuste. Naime, treba uvesti automatsko odobrenje traženih dozvola ako se u roku 30, 45 ili 60 dana, koliko je propisano ishođenje pojedinih dozvola, javna administracija ogluši na traženi zahtjev. Ako se kasnije utvrdi kako je došlo do propusta, tada bi morao odgovarati onaj koji je odgovoran za propust, onaj koji je dao odobrenje određene dozvole. Trenutno smo u situaciji da ako jedna osoba pogriješi, ili ne obavi svoj posao, odgovaraju svi, a trebao bi odgovarati onaj koji je odgovoran. Osim toga, u Hrvatskoj nikako da zaživi 'one stop shop' koncept, u kojem bi investitor imao sve na jednom mjestu. Kod nas je to još uvijek prekomplicirano, a svaka Vlada uvodi nova pravila. Tih pravila je bilo više nego što je bilo mandata, pa računajte koliko se toga promijenilo. Više se ni hrvatski investitori ne mogu snaći u takvom okruženju jer svaka promjena znači novo obnavljanje kontakata, sve ide ispočetka.

Što je s radnicima i poreznim sustavom?

- Porezni sustav se prečesto mijenja i to dovodi do destimulacije i neizvjesnosti, a u takvoj atmosferi investitori najmanje žele biti. Eto, od 1. ožujka se ponovno mijenja kompletni porezni sustav. Što se radnika tiče, kod nas vlada mišljenje da su oni preplaćeni, a to nije istina. Zapravo je produktivnost niska. Možete vi tvrditi da je rad skup, ali loša je proizvodnost, a upravo je proizvodnost ogledalo ukupnog društva. Ali sve se uvijek slomi upravo na radniku, iako ne mora biti preplaćen u odnosu na to koliko radi.

Objasnio je Lovrinčević na kraju i veliki problem monopola i oligopola u Hrvatskoj, dakle nepostojanje tržišne utakmice - konkurentnosti.

- Konkurencija je prespora ili nikakva pa tako imate monopol u prometu, od plovidbe do željeznica. Monopol je i u energetici i pošti, a kod telekomunikacija imamo primjer oligopolne strukture.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

europska unija, ivan miloloža, hrvatska, željko lovrinčević, investicija