A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/Mimara%20zgrada%20compressed.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Pogledajte: Dvije aktualne izložbe u Muzeju Mimara u ožujku | Politika+
Kultura

IZLOŽBE: Pogledajte: Dvije aktualne izložbe u Muzeju Mimara u ožujku

Muzej Mimara po prvi puta predstavlja kao zasebnu cjelinu metalne predmete izvanevropske provenijencije od Egipta, Irana i Sirije do širokih prostranstava Indijskog podkontinenta.

Piše: PolitikaPlus

Na izložbi je predstavljeno 17 predmeta nastalih pretežno u islamskoj primijenjenoj umjetnosti s područja Bliskog istoka, Indije i himalajske države Bhutan.

Svojom rijetkošću i povijesno-umjetničkom vrijednošću predmeti iz toga najranijeg, formativnog i srednjovjekovnog razdoblja islamske umjetnosti ulaze u svjetski korpus metalnih predmeta islamske kulturne baštine.


Najstariji predmeti pripadaju periodu 7/8.st. To su dvije vaze izrađene od „bijele bronce“, specifične slitine srebrnosive boje nalik srebru, koja se koristila umjesto plemenitih metala kojih je upotreba bila u suprotnosti s vjerskim načelom skromnosti. Dva kotla za pripremu hrane iz 11. i 12. st., porijeklom iz iranske pokrajine Korasan pripadaju klasičnom razdoblju islamske umjetnosti. Ukrašeni su tipičnim motivima prepleta, stiliziranim životinjama i kaligrafskim natpisom koji nosi ime majstora.

 

 


Svojom rijetkošću i povijesno-umjetničkom vrijednošću predmeti iz toga najranijeg, formativnog i srednjovjekovnog razdoblja islamske umjetnosti ulaze u svjetski korpus metalnih predmeta islamske kulturne baštine.
Mjedena zdjela izrađena sredinom 13. st. na području Sirije s ostacima srebrnog inkrustata ukrašena je medaljonima s astrološkim znakom Lune i heraldičkim dvoglavim orlom, simbolima iz doba vladavine zengidskih atabegova čiji su dvorovi bili sjedišta znanosti i umjetnosti. Stožasta baza svijećnjaka iz 14. st. ukrašena monumentalnim kaligrafskim natpisom tipičan je primjer stroge umjetnosti iz vremena Mamlučkog sultanata u kojoj su figuralni ukrasi bili nepoželjni. Raskošno inkrustirani ibrik i posuda izrađeni su u neostilu poznatom kao mamlučka obnova koji se razvio pod utjecajem probuđenog zanimanja za islamsku umjetnost krajem 19. st.

 

 


Mogulska umjetnost nastala je na području indijskog potkontinenta krajem 16. st. osnutkom Mogulskog carstva, a sažima stilizirane perzijske uzorke s naturalističkim uzorcima iz stoljetne hinduističke umjetničke tradicije. U umjetnosti obrade metala taj novi stil lijepo se oprimjeruje u oblicima prepoznatljivih biljaka i životinja unutar ukrasa na posudi za ulje u obliku paunice i na kuglastoj mirisnici. Kutija i pljuvačnica s ostacima srebra ukrasa bidri nekada su se koristile u običaju žvakanja pana nakon jela. Stožasta vodena lula (huqqa) ima isti ali raskošniji ukras bidri stiliziranog maka u tehnici aftabi.

 

Arhetip kipa Apoksiomena datiran je u 4. st. prije Krista, u kasno klasično ili rano helenističko razdoblje, uz mogućnost da se radi o kasnijem odlijevu. Važan podatak za dataciju kipa otkrila su istraživanja organskog materijala koji su u kip, unijeli sitni glodavci. Uzorci toga materijala datirani su u 1. st. pr. Kr. do 2. st. nakon Kristova rođenja, dakle u vrijeme nakon što je kip bio izrađen i već oštećen negdje odložen.

 

Među predmetima ističu se i dva mača iz fundusa muzeja: mogulska khanda iz 17. st. i svečani mač iz Bhutana, starog himalajskog kraljevstva stroge budističke tradicije, s raskošnim koricama (18.-19. st.).



Izložba je popraćena katalogom u kojem su kustosice Ivana Čukman Nikolić i Milica Japundžić detaljnije obradile i opisale predmete.

Izložba je otvorena do 31. 3. 2012.

Radno vrijeme Muzeja Mimara:  UTO, SRI, PET, SUB: 10 – 17 sati
                                                     ČET:  10 – 19 sati
                                                     NED: 10 – 14 sati


Ponedjeljkom i državnim praznikom Muzej je zatvoren.



Cijene ulaznica za Muzej Mimara:
odrasli - 40 kn
đaci, studenti i umirovljenici – 30 kn
ulaznice za popratne izložbe – 20 kn
grupe (20 – 40 odraslih) – 30 kn
grupe  (20-40 đaka, studenata i umirovljenika) – 20 kn



Hrvatski Apoksiomen


Apoksiomen je prikaz mladog atlete iz antičke Grčke, koji nakon natjecanja strugaljkom skida sloj prašine i ulja kojim je bilo namazano njegovo tijelo.
Brončani kip visine 192 cm, prekriven morskim sedimentima i algama, na pjeskovitom tlu u podmorju otočića Vele Orjule pokraj Lošinja slučajno je 1996. pronašao belgijski turist.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske  organiziralo je 1999. g. akciju vađenja ovoga neprocjenjivog nalaza iz mora što je obogatilo hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu.

 



Hrvatski restauratorski zavod proveo je  opsežne konzervatorsko-restauratorske radove koji su obuhvaćali  desalinizaciju, mehaničko uklanjanje inkrustacija nakupljenih tijekom dvije tisuće godine koliko je bio na morskome dnu, te izradu unutrašnje potporne konstrukcije koja je polegnuti kip postavila na noge.
Za izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na kipu i izradu povijesno-umjetničke studije kipa angažirani su hrvatski i talijanski stručnjaci.


Projekt Hrvatski Apoksiomen dobio je 2007. G. Nagradu za kulturnu baštinu Europske unije i Europe Nostre u kategoriji “Restauriranje umjetnina”.


Arhetip kipa Apoksiomena datiran je u 4. st. prije Krista, u kasno klasično ili rano helenističko razdoblje, uz mogućnost da se radi o kasnijem odlijevu. Važan podatak za dataciju kipa otkrila su istraživanja organskog materijala koji su u kip, unijeli sitni glodavci. Uzorci toga materijala datirani su u 1. st. pr. Kr. do 2. st. nakon Kristova rođenja, dakle u vrijeme nakon što je kip bio izrađen i već oštećen negdje odložen.



Na temelju do sada obavljenih istraživanja može se pretpostaviti da je kip bio teret rimskoga broda koji je zbog nevremena završio u moru. Kako se ovaj vrijedan teret našao na morskome dnu, ostat će, međutim, tajna mora.


Izlaganje „Hrvatskog Apoksiomena“ u Muzeju Mimara u Zagrebu nastavak je uspješnog izlaganja kipa u Firenci, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Ljubljani, do njegova trajnog smještaja u budućem muzeju u Malom Lošinju. U studenom kip odlazi na izložbu u Louvre u sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj.



Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

UMJETNOST, HRVATSKI APOKSIOMEN, MUZEJ MIMARA, MUZEJ