SRIJEDA, 20. KOLOVOZ 2014.
Energetika , objavljeno u 21:25h, 26.03.2012.g

ENERGETIKA

Linić: Ako Ina nije zainteresirana za naftna polja u Hrvatskoj, ima ih puno koji jesu

'Prioritet nam je vratiti Inu na naftna i plinska polja u Hrvatskoj.'

Autor: P/H

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) i časopis Banka objavili su petu u seriji Sektorskih analiza, koja je posvećena energetici i naftnoj industriji, u kojoj se upozorava da proizvodnja energije u Hrvatskoj opada od srpnja 2011.

"Ocijenimo li da Ina nije zainteresirana, ima jako puno onih koji jesu. Želimo u Ini razgovarati o investicijama, radnim mjestima i bogatstvu Hrvatske"

Na smanjenje proizvodnje energije najviše je utjecao pad proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, koja je u siječnju 2012. na međugodišnjoj razini pala za 18 posto, dok je vađenje sirove nafte i prirodnog plina smanjeno za 9,8 posto.

Ministar financija Slavko Linić u intervjuu za travanjski broj Banke najavljuje da će preokrenuti takve trendove, objavio je danas Bankamagazin na svojim internetskim stranicama.

"Prioritet nam je vratiti Inu na naftna i plinska polja u Hrvatskoj. Ocijenimo li da Ina nije zainteresirana, ima jako puno onih koji jesu. Želimo u Ini razgovarati o investicijama, radnim mjestima i bogatstvu Hrvatske", rekao je Linić u intervjuu novom broju Banke, prenosi Bankamagazin na svojim web stranicama.

Linić, kako prenosi Bankamagazin, također upozorava da će ekonomska cijena plina u budućnosti građanima izazvati velike probleme.

Sektorske analize o energetici i naftnoj industriji pokazuju da su u Hrvatskoj cijene plina za industriju među najvišima u Europi, a skuplji plin i brži rast cijena električne energije pokazuju da je domaća industrija u relativno nepovoljnijem položaju od EU, odnosno da joj skuplje cijene energenata smanjuju konkurentnost.

Za razliku od industrije, cijene plina i struje za kućanstva u Hrvatskoj su među najnižima u Europi. Električna energija, plin i ostali energenti obuhvaćaju 9,6 posto izdataka prosječnog domaćinstva.

Bruto potrošnja električne energije po stanovniku u Hrvatskoj je za 33,7 posto manja u odnosu na EU27, a potrošnja motornog benzina za 16,9 posto, neki su od pokazatelja iz Sektorske analize o energetici i naftnoj industriji EIZ-a i Banke.