SRIJEDA, 03. RUJAN 2014.
Znanost , objavljeno u 22:21h, 13.04.2012.g

PALEOKLIMATOLOGIJA

Je li čovjek kriv za globalno zatopljavanje: Klima na Zemlji jednaka kao u pliocenu

Nova su saznanja o pliocenu odmah dala krila onima koji dovode u pitanje negativnu ulogu čovjeka.

Autor: PolitikaPlus/Hina/Reuters

U nastojanju da utvrde što bi se moglo desiti klimi Zemlje u ovome stoljeću, znanstvenici paleoklimatolozi morali su zaviriti u daleku prošlost, prije tri milijuna godina, jer su tada uvjeti na našem planetu bili gotovo isti kao danas, piše Reuters.

Nova su saznanja o pliocenu odmah dala krila onima koji dovode u pitanje negativnu ulogu čovjeka u procesu globalnog zatopljenja, jer u pliocenu nije bilo ljudi koji bi širili emisiju štetnih plinova, tj. CO2.

Znanstvenici su zaključili da je u vrijeme pliocena, toplog i vlažnog razdoblja koje je počelo prije 3,15 milijuna godina i trajalo do prije 2,85 milijuna godina, bilo vrlo slično današnjem. Naime, globalne temperature i količina ugljičnog dioksida u atmosferi koja "zarobljuje" toplinu bile su slične današnjoj klimi, tvrde znanstvenici u Američkom institutu za geološka istraživanja (USGS).

Što više znamo o pliocenu to će klimatolozi diljem svijeta biti u mogućnosti izraditi sofisticiranije kompjutorske programe i tako simulirali učinke i posljedice globalnog zatopljenja.

Nova su saznanja o pliocenu odmah dala krila onima koji dovode u pitanje negativnu ulogu čovjeka u procesu globalnog zatopljenja, jer u pliocenu nije bilo ljudi koji bi širili emisiju štetnih plinova, tj. CO2. Kako je metoda proučavanja starosti fosilnih ostataka pomoću radioaktivnog izotopa ugljika C14, koja prati postupno propadanje radioaktivnog ugljika, učinkovita samo na fosilima starim do jedan milijun godina, paleoklimatolozi rješenja nalaze u ostacima lišća i bušeći naslage oceanskog dna. Tada proučavaju razne izotope (atomsku težinu, s promjenjivim brojem neutrona) neradioaktivnog, stabilnog ugljika.

Mark Pagani, sa sveučilišta Yale, objašnjava sljedeće: kada su alge u pliocenu usisale ugljični dioksid da bi izvele fotosintezu, proizvele su organski ugljik s upečatljivim potpisima izotopa koji su bili osjetljivi na koncentraciju CO2 u morskoj vodi. Ti su potpisi sačuvani u fosilima koji nam mogu pomoći da odredimo količinu ugljičnog dioksida u atmosferi toga doba. Koristeći tu metodu, znanstvenici su procijenili razine CO2 na nekim mjestima od prije 150 milijuna godina. Tako saznajemo da su količine CO2 iznosile između 350 i 400 dijelova na milijun (između 350 i 400 molekula ugljičnog dioksida na svaki milijun molekula zraka), a ovogodišnje mjerenje u Opservatoriju Mauna na Havajima pokazalo je nešto iznad 394 dijelova na milijun.

Prema toj metodi, srednji pliocen je bio topao kao što se predviđa da će biti do 2100. godine, oko dva stupnja Celzija iznad trenutne globalne temperature.