SUBOTA, 01. STUDENI 2014.
Svijet , objavljeno u 17:55h, 19.04.2012.g

ODLUKA

Europski parlament dopustio Amerikancima narušavanje privatnosti Europljana

Riječ je o sporazum o dostavi podataka iz EU-a u Sjedinjene Države o putnicima u zračnom prometu.

Autor: PolitikaPlus/Hina

Zastupnici Europskog parlamenta odobrili su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu sporazum o dostavi podataka iz EU-a u Sjedinjene Države o putnicima u zračnom prometu, koji je u Europi bio dosta kritiziran zbog mogućnosti kršenja prava na privatnost.

Nakon zelenog svjetla Europskog parlamenta, Vijeće EU će moći donijeti odluku o zaključivanju sporazuma sa Sjedinjenim Državama. Sporazum bi u tom slučaju zamijenio postojeći, koji se kao privremeni sporazum primjenjuje od 2007., a vrijedio bi sedam godina.

Za sporazum je glasovalo je 409 zastupnik, a protiv je ih je bilo 226.

Podatke o putnicima prikupljaju zračni prijevoznici tijekom rezervacije leta i uključuju, između ostaloga, ime i prezime, adresu, podatke o kreditnoj kartici i broj sjedišta putnika. Prema američkom zakonu, zračni prijevoznici su dužni dostaviti te podatke ministarstvu domovinske sigurnosti za sve letove iz i prema Sjedinjenim Državama.

Amerikanci su zaprijetili da će ukinuti bezvizni režim za putnike iz EU-a, ako se ne zaključi sporazum. Povjerenica za unutarnje poslove Cecila Malmstroem, koja je ispregovarala sporazum, nedavno je izjavila da više nema manevarskog prostora za nove pregovore ako se ovaj sporazum odbaci i da su Amerikanci poručili "ili to ili ništa".

Prema postignutom kompromisu, prikupljeni podatci mogu se koristiti samo u svrhu borbe protiv prekograničnog kriminala i terorizma. Američke vlasti bi mogle čuvati te podatke u "aktivnoj bazi" do pet godina. Nakon prvih šest mjeseci sve informacije koje bi se mogle koristii za identifikaciju putnika bit će "depersonalizirane", što znači da bi neki od podataka poput imena ili adrese bili zamaskirani. Nakon prvih pet godina, podatci bi se iz "aktivne baze" premjestili u "pasivnu" i tamo bi se mogli čuvati do 10 godina, nakon čega bi bili brisani svi podatci koji mogu dovesti do identifikacije putnika.

Što se tiče osjetljivih podataka, poput onih o rasnom ili etničkom podrijetlu, političkim uvjerenjima, vjerskoj pripadnosti, tjelesnom ili duševnom zdravlju, seksualnoj orijentaciji, oni bi se mogli koristiti samo u slučajevima životne opasnosti. Takvi podatci se najčešće mogu dobiti kroz odgovore na pitanja kakvu hranu putnici žele u zrakoplovima ili na pitanja o medicinskoj pomoći u slučaju potrebe. Ti bi se podatci trajno brisali nakon 30 dana, osim u slučajevima kada se protiv nekog putnika vodi konkretna istraga.