Svijet

POLITIČKI TRENDOVI: Francuska se pridružila zemljama u kojima buja desnica

Asselborn optužio Sarkozyja da je djelomice odgovoran za uspjeh Marine Le Pen.

FOTO: Marine Le Pen
FOTO: Arhiv
Piše: PolitikaPlus/Hina

Prvi krug francuskih predsjedničkih izbora u nedjelju prošao je uglavnom prema očekivanja ulaskom u drugi krug očekivanih kandidata - socijalista Francoisa Hollanda i pripadnika desnog centra, predsjednika u odlasku Nicolasa Sarkozyja, ali ga je obilježio vrlo neočekivan uspjeh krajnje desnog nacionalnog Fronta, čija je predsjednica Marine Le Pen osvojila golemih 17,9 posto glasova i svrstala tu stranku na treće mjesto po snazi na francuskoj političkoj sceni.

Francuska se tako pridružila nemalom broju europskih zemalja u kojima posljednjih godina neočekivano visoke rezultate ostvaruju stranke koje zagovaraju oštar odnos prema useljenicima, vraćanje tradicionalnim vrijednostima, jačanje nacionalne osviještenosti pa čak i svojevrsnu izolacionističku politiku, što nailazi na zabrinutost i oštre osude Europske unije.

Luksemburški ministar Jean Asselborn optužio je francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da je djelomice odgovoran za uspjeh Marine Le Pen jer je kampanju vodio na problemu poroznih europskih granica i kontroli imigracije.

Takvu je zabrinutost u ponedjeljak izrazilo i nekoliko sudionika sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Luxembourgu.

"Zabrinut sam zbog tog osjećaja koji možemo vidjeti u našim otvorenim društvima, otvorenoj Europi. To me zabrinjava, i ne samo u Francuskoj", rekao je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.

Luksemburški ministar Jean Asselborn optužio je francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da je djelomice odgovoran za uspjeh Marine Le Pen jer je kampanju vodio na problemu poroznih europskih granica i kontroli imigracije. Danski ministar vanjskih poslova Villy Sovndal kazao je da taj rezultat "jako zabrinjava", napomenuvši da je na tragu opće tendencije u Europi, koja postoji i u Danskoj te Finskoj, a slične su ocjene iznijeli i neki drugi dužnosnici.

Krajnja desnica više ili manje utječe na službenu politiku u dosta europskih država. U austrijskom saveznom parlamentu desničarska Slobodarska stranka (FPOe) ima 34 zastupnika, zahvaljujući potpori 17,5 posto birača na posljednjim izborima. Iste populističke, euroskeptične i islamofobne teze zastupa i BZOe, nastala raskolom FPOe-a, koja je osvojila 10,7 posto na izborima i ima 21 parlamentarnog zastupnika. Zajedno te dvije stranke uživaju potporu 28,2 posto austrijskog biračkog tijela, a od 183 zastupnika u parlamentu, 55 je njihovih članova.

Švicarski narodnjaci iz UDC (Demokratska unija centra) na čelu s Tonijem Brunnerom unazad pet mjeseci (izbori su održani u prosincu 2011.) najjača su pojedinačna parlamentarna stranka u švicarskoj konfederaciji u čijem parlamentu imaju 54 od ukupno 200 zastupnika. Ta populistička i ksenofobna stranka postala je poznata prije svega po reklamnoj kampanji u kojoj je skupina bijelih ovaca progonila jednu crnu ovcu, u kojoj su vrane, koje su predstavljale Rumunje i Bugare, kljucale švicarsku zastavu, a žena u burki stajala pod minaretima u obliku nuklearnih projektila.

U izborima za nacionalni parlament 23 posto Norvežana je svoj glas dalo desničarskoj Naprednoj stranci (FrP), što joj je omogućilo 41 mjesto u parlamentu u kojem sjedi 169 zastupnika. Ta populistička i protuuseljenička stranka bila je veliki gubitnik lokalnih izbora održanih nakon pokolja 22. srpnja prošle godine, kad je 77 ljudi smrtno stradalo od ruku Andersa Behringa Breivika, koji je i sam jedno vrijeme bio član FrP-a.

Sam naziv - Stranka pravih Finaca - sve govori o političkom naslijeđu euroskeptika i populista koji su na izborima u travnju 2011. osvojili 19 posto glasova te s 39 zastupnika (od 200) sudjeluju u kreiranju politike Zemlje Tisuću Jezera.

Krajnje desni Jobbik (Savez mladeži desnice - pokret za bolju Mađarsku) u mađarski parlament ušao je nakon izbora u travnju 2010. na temelju programa koji zagovara očuvanje nacionalnog identiteta, povratak kršćanskih vrijednosti, obitelji i autoriteta, katkad se pozivajući i na zasade nacističke tvorevina na tlu Mađarske 30-ih godina prošlog stoljeća. Zahvaljujući gotovo 17 posto osvojenih glasova, u parlamentu od 386 zastupnika sjedi 46 Jobbikovih članova.

U Danskoj od prošle godine sjede 22 zastupnika Narodne stranke, koji su do sudjelovanja u vlasti došli protuimigracijskom antiislamskom politikom koja je stranci donijela 14 posto potpore birača.

Belgijski Flamanci, koji se, uz standardne desničarske političke ciljeve, zalažu za diobu zemlje na flamanski i valonski dio već su dugo nezaobilazni dio politike te zemlje, iako su na izborima u lipnju 2010. dobili 7,8 posto glasova, manje nego na nekoliko prijašnjih izbora, zbog čega imaju samo 12 od ukupno 150 parlamentarnih zastupnika.

Euroskeptična i islamofobna Stranka za slobodu Geerta Wildersa u Belgiji susjednoj Nizozemskoj u lipnju je proglašena velikim izbornim pobjednikom jer je, dobivši 5,9 posto glasova birača, gotovo utrostručila broj zastupnika u parlamentu (s 9 na 24) u kojem je ukupno 150 zastupnika. Podupirala je manjinsku vladu Liberalne stranke Marka Ruttea, ali se vladajuća koalicija raspala nakon subotnjeg neuspjeha pregovora o smanjenju javnog duga, što će uzrokovati održavanje prijevremenih izbora u toj zemlji.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

FPOe, Jean Asselborn, Carl Bildt, Jobbik, DESNICA, MARINE LE PEN, UDC, Toni Brunner, FrP