Hrvatska

REAKCIJE: Trajekti bi uništili osjetljivu ekološku ravnotežu u Malostonskom zaljevu

Donedavni ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša: Linija Komarna-Brijesta nije 'najbolje rješenje'.

Piše: dr.sc. Mario Šiljeg, donedavni ravnatelj Agencije za zaštitu


Rezultati nedavnih praćenja sanitarne kakvoće uzgajališta u Malostonskom zaljevu ukazuju na ozbiljna pogoršanja na većini mjernih postaja zaljeva. Sanitarna kakvoća školjkaša niti na jednoj ispitivanoj postaji nije u potpunosti zadovoljavala naše nacionalne kriterije. Jasno je da za par godina nakon uspostave trajektne linije, možemo zaboraviti na malostonske delicije u našem tanjuru.

Niti jedan događaj nakon Domovinskog rata, nije ujedinio stavove žitelja Dubrovačko-neretvanske županije, kao što je to pošlo za rukom ministru pomorstva gospodinu Hajdaš Dončiću, najavom  uspostave trajektne linije Komarna – Brijesta, tzv. alternativnog rješenja izgradnje pelješkog mosta.

Župan Dobroslavić je već upozorio na vrlo izgledna onečišćenja Malostonskog zaljeva, a i stručna javnost opravdano strahuje da će trajekti štetiti, te dugoročno čak i uništiti ovaj posebni prirodni rezervat, kao i ekonomsku perspektivu stanovništva koje tu obitava.


Malostonski zaljev najvažnije je uzgajalište školjkaša u našoj zemlji. Još iz vremena Rimljana ovdje se uzgajaju kamenice, dok se organiziran uzgoj i izlov školjaka prati sustavno još od 16-tog stoljeća i vremena Dubrovačke Republike. Zato nije čudno što je godine 1983 ovaj prirodni biser proglašen rezervatom prirode u moru.

Neretvanski kanal je vrlo uzak i plitak, te bi trajekti intenzivnim prometovanjem vrlo brzo poremetili kvalitetu mora kao i općenito ekološku ravnotežu i život u podmorju.  Veliku opasnost predstavljaju i potencijalno moguće havarije, pa čak i manja istjecanja nafte ili otpadnih fekalnih voda, što je i inače  ne tako rijetka pojava u drugim trajektnim pristaništima.

Svaki takav incident, koliko god da se činio benignim, zbog specifičnosti ovog područja velika je opasnost za više od osamdeset vrsta školjaka, od kojih su nam danas najpoznatije kamenice i mušule. Malostonski zaljev, već je ugrožen pogoršanom kvalitetom voda rijeke Neretve, koja je ionako u velikoj opasnosti zbog realizacije projekta „Gornji horizionti“ u Republici Srpskoj.

Izgradnjom trajektnih pristaništa, neophodno je osigurati i odvodnju oborinskih voda sa izgradnjom separatora ulja i masti. Za takve objekte potrebno je izmijeniti prostorne planove, što je sve skupa nemoguće uraditi u rokovima koji su zamišljeni.

Rezultati nedavnih praćenja sanitarne kakvoće uzgajališta u Malostonskom zaljevu ukazuju na ozbiljna pogoršanja na većini mjernih postaja zaljeva. Primijećen je i veći broj toksičnih i potencijalno toksičnih vrsta, naročito vrste roda Dinophysis. Koncentracije fekalija u moru u kojem se uzgajaju školjkaši, također na pojedinim mjernim postajama prelaze maksimalno dozvoljene vrijednosti. Sanitarna kakvoća školjkaša niti na jednoj ispitivanoj postaji nije u potpunosti zadovoljavala naše nacionalne kriterije. Teški metali pronađeni u tkivu školjkaša u Malostonskom zaljevu, još su uvijek u dovoljno niskim koncentracijama, što omogućava njihovo korištenje u gastronomiji. Međutim, usporede li se ove vrijednosti s onima izmjerenim u školjkašima koji obitavaju u blizini sada postojećih pristaništa, jasno je kako za par godina nakon uspostave trajektne linije, možemo zaboraviti na malostonske delicije u našem tanjuru.

Važna činjenica koju ministar zaboravlja, je i ta da je izgradnjom trajektnih pristaništa, neophodno osigurati i odvodnju oborinskih voda sa izgradnjom separatora ulja i masti. Za takve objekte potrebno je izmijeniti prostorne planove, što je sve skupa nemoguće uraditi u rokovima koji su zamišljeni.

Zbog svega navedenog, Vlada Republike Hrvatske bi još jednom trebala ozbiljno preispitati svoju odluku, i svakako odustati od ovog, za Malostonski zaljev ubitačnog zahvata. Privremeno rješenje do izgradnje pelješkog mosta, može biti trajektna linija Ploče – Trpanj, gdje se već nalazi izgrađeno pristanište, a tako ušteđeni novac bi se mogao utrošiti i na prijeko potrebnu obnovu pelješke ceste.
                                       

*Autor je
znanstveni suradnik u inženjerstvu okoliša i tehnolog za vode te donedavni ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša RH

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

pelješki most, trajketi, školjke, Mario Šiljeg, malostonski zaljev