Dražen Klarić

KOLUMNA DRAŽENA KLARIĆA: Kolinda Grabar Kitarović: Prijetnja Josipoviću, ali još i više Milanoviću i Karamarku

Nakon položaja ministrice vanjskih poslova NATO-a, što je još za nju u Hrvatskoj dovoljno atraktivno?

Piše: Dražen Klarić

Kolinda Grabar  Kitarović predsjednički kandidat HDZ-a! Mora se priznati da zvuči zanimljivo. Ovim bi, nakon dugo vremena, HDZ imao ozbiljnog predsjedničkog kandidata koji bi se itekako mogao suprostaviti aktualnom predsjedniku Ivi Josipoviću, iako bi ga vrlo teško mogla i poraziti. No prognoze ostavimo za neka buduća vremena i pokušajmo dokučiti od kuda se i zašto baš u ovom trenutku ime Kolinde Gabar Kitarović pojavilo u političko-medijskom životu “umorne” Hrvatske.

Analitičari: Kolinda bi nakon 15 godina bila prvi ozbiljni kandidat HDZ-a >>
Gjenero: Josipović može izgubiti samo ako ga se u krevetu uhvati s mrtvom djevojkom ili živim mladićem.



Kolindi Grabar Kitarović bi u hrvatskoj političkoj žabokrečini, visoka funkcija u NATO-u, odlične političke veze i poznanstva koje bi itekako mogle koristiti Hrvatskoj, puno više od svega onoga što za zamlju može učiniti Milanović ili Karamarko, mogli postati nepremostiv problem. Jer budimo realni, ona je politička opasnost i za Milanovića, ali i za Karamarka.

Aktualna pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju, ili da pojednostavnimo, ministrica vanjskih poslova jedne od najačih svjetskih organizacija s velikom političkom moći, ali i razornom oružanom silom, diplomatkinja je s velikim profesionalnim iskustvom, ali i onim političkim. Godinama je jedna od rijetkih hrvatskih “diplomatskih zvijezda” koja je odlično kotirala u istraživanjima javnog mijenja, ali i u zapadnoeuropskim političkim krugovima. Ta njena popularnost u jednom je trenutku zasmetala bivšem premijeru Ivi Sanaderu, koji ju je pošto poto htio smjeniti s mjesta ministrice vanjskih poslova. Njena popularnost, naime, ugrožavala je njegovu, kako u Hrvatskoj, tako i među europskim političarima.

U političkom i prije svega diplomatskom preživljavanju pomogao joj je tadašnji predsjednik Stjepan Mesić pa je zahvaljujući i njegovu aganžmanu otišla za veleposlanicu u Washington. Za Sanadera prihvatljivo rješenje, bila je dovoljno daleko od Hrvatske, ali i Bruxellesa. No, to nije bilo dovoljno nekim njenim stranačkim kolegama koji su u njoj i dalje vidjeli veliku opasnost, pa su je pokušavali i dalje ocrniti plasirajući neku smiješnu priču o zloupotrebi vožnje diplomatskog automobila.
Kratkoročno su u tome i uspjeli, Kolindi Kitarović to je bio jasan znak da se ne treba vraćati u Hrvatsku.

Danas je situacija drugačija. Sanader je na optuženičkoj klupi, stranačke kolege iz HDZ-a koje su je pokušali rušiti bore se ponovno za pozicije unutar stranke, a novo vodstvo pošto poto želi napraviti odmak i od Snadaerova i od Kosoričina HDZ-a.

Plasiranje informacije kako bi upravo ona mogla biti predsjednički kandidat HDZ-a koji bi se treba suprostaviti Ivi Josipoviću, kao što su i očekivali kreatori te vijesti izavala je veliko zanimanje, kako u političkim tako i medijskim krugovima i na trenutak skrenula pozornost javnosti sa sukoba koji se događaju unutar HDZ-a, a koje posljednjih dana pojedini HDZ-ovci nazivaju čistkama neistomišljenika. Isticanje Kolinde Kitarović važan je potez i u svjetlu pozicioniranja HDZ-a. Dosadašnja politika aktualnog vodstva u javnosti je doživljavana kao sve jače skretanje stranke prema desno. Isticanjem Kolinde Grabar Kitarović kao predsjedničkog kandidata, HDZ se ponovno vraća prema centru.

Ante Kotromanović u susretu s Kolindom Grabar-Kitarović i Andersom Foghom Rasmussenom

Isticanje Kolinde Kitarović važan je potez i u svjetlu pozicioniranja HDZ-a. Dosadašnja politika aktualnog vodstva u javnosti je doživljavana kao sve jače skretanje stranke prema desno. Isticanjem Kolinde Grabar Kitarović kao predsjedničkog kandidata, HDZ se ponovno vraća prema centru.

No želi li jedna od najmoćnijih hrvatskih političarki u svijetu povratak u domaću politiku? Proteklih je dana niz hrvatskih medijskih kuća pokušavalo doći do njene izjave, uporno ih je odbijala, no iz razgovora s nekim njenim poznanicima i bivšim suradnicima doznali smo kako je razgovora o kandidaturi uistinu i bilo. Kolinda Grabar Kitarović u najboljim je godinama, ima veliko političko iskustvo i odlične kontakte u cijelome svijetu. Njena pripadnost HDZ-u je neupitna, iako bi se njen svjetonazor mogao definirati kroz posljednjih godina često korištenu političku paradigmu „moderni konzervativac”. To da je žrtva Ive Sanadera, kao i to što ima višegodišnji odmak od svih zbivanja unutar HDZ-a, samo joj može biti plus u političkoj areni.

Kako kažu naši izvori, spremna se nakon isteka mandata u NATO-u vratiti u Hrvatsku i uključiti u politički život. Za Hrvatsku bi to bio itekako veliki dobitak, no što bi to značilo za nju?

U srazu s Ivom Josipovićem, koji i dalje uživa veliku potporu hrvatske javnosti pobjeda joj je vrlo neizvjesna. Analitičar s kojima su razgovarali novinari PolitikePlus smatraju da su joj šanse za pobjedu minimalne, no ističu da bi joj dobar rezulat itekako pomogao u daljnem političkom pozicioniranju. Samo je pitanje što bi to osim mjesta predsjednika države bilo dovoljno izazovno i atraktivno za osobu koja je do jučer bila na tako važnom i moćnom mjestu u svjetskoj politici. Nakon ministrice vanjskih poslova NATO-a, to sigurno nije mjesto ministrice vanjskih poslova Hrvatske. Ostaje znači samo mjesto predsjednika ili ono premijera?  A tu već dolazimo do Tomislava Karamaraka. Stranku je preuzeo u teškim trenucima i ako ju dovede do Banskih dvora - neosporno mu pripada pravo na mjesto prvog čovjeka Vlade.

Kolindi Grabar Kitarović bi tako u hrvatskoj političkoj žabokrečini, visoka funkcija u NATO-u, odlične političke veze i poznanstva koje bi itekako mogle koristiti Hrvatskoj, puno više od svega onoga što za zamlju može učiniti Milanović ili Karamarko, mogli postati nepremostiv problem. Jer budimo realni, ona je politička opasnost i za Milanovića, ali i za Karamarka. Pridodamo li tome političko-medijsku mašineriju koju bi njeni protivnici danas na žalost vrlo lako mogli upregnuti za njenu difamaciju (medijsko poslušništvo političkim i gospodarskim centrima jedan je od velikih problema hrvatskog društva), njenu odluku o povratku u hrvatsku politiku čine vrlo upitnim. No s konačnim zaključcima, ipak pričekajmo još dvije godine koliko je ostalo do predsjedničkih izbora, ali i do isteka njenog manadata u NATO-u.