Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Svega 47,5 posto građana zna za Zakon o pravu na pristup informacijama

Povjerenje građana u vlast nije na razini demokratkih društava kakvima mi težimo - rekao je Nikola Kristić iz TIH-a.

Piše: Vanja Vučković
Rezultati pokazuju da polovica građana koji su upoznati s postojanjem Zakona znaju da imaju pravo tražiti informacije od svih tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, a teme koje ih najviše zanimaju su: financiranje projekata iz proračuna, podaci o socijalnoj skrbi te stanje i održavanje komunalne infrastrukture. No usprkos saznanju, samo 10,8 posto ispitanika je zatražilo informaciju.

Devet godina nakon što je donesen, skoro pola građana Hrvatske zna za Zakon o pravu na pristup informacija, ali većina njih informacije nije zatražila jer ne vjeruju da će dobiti potpune informacije, pokazala su ispitivanja javnog mijenja koje je za Transparency International Hrvatska provela agencija Promocija Plus. Ovo je dokaz da demokracija nije na zadovoljavajućoj razini, poručuju iz TIH-a.

Budući da je 2007. godine tek nešto više od četvrtine građana bilo upoznato s njegovim postojanjem, ovi rezultati su ohrabrujući, no i dalje poražavajući. Povjerenje građana u vlast nije na razini demokratkih društava kakvima mi težimo - rekao je Nikola Kristić iz TIH-a.

Rezultati pokazuju da polovica građana koji su upoznati s postojanjem Zakona znaju da imaju pravo tražiti informacije od svih tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, a teme koje ih najviše zanimaju su: financiranje projekata iz proračuna, podaci o socijalnoj skrbi te stanje i održavanje komunalne infrastrukture. No usprkos saznanju, samo 10,8 posto ispitanika je zatražilo informaciju.

- Sve ovo pokazuje da bi tijela javne vlasti u Hrvatskoj trebala uložiti više truda u promociju i provođenje Zakona i uspostaviti uspješniju komunikaciju između vlasti i građana te tako omogućiti uspješnije upravljenje javnim resursima - tvrdi Don Markušić iz TIH-a.

 

Članovi TIH-a osvrnuli su se  i na probleme s kojima su se susreli pri saborskom Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa. Smatraju da je neprihvatljivo i neshvatljivo da njihovi kandidati Zorislav Antun Petrović i Davorka Budimir nisu ušli u uži izbor.

- Ništa se u životu ne mora, ali oni su morali ući u uži krug - opisao je Kristić apsurdnost odbijanja njihovih prijava.

Za razliku od tog Povjerenstva, u saborski Odbor za informiranje primjenio je drugačiju praksu pri izboru Ravnatelja HRT-a. Kako je moguće da dva saborska tijela postupaju različito u istim uvjetima? Argumentacija i utemeljenost trebaju biti uvjet za primanje u tijela, a ne čista formalizacija  zaključio je Kristić.

 

 

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Transparency International Hrvatska, nikola kristić