Crna kronika

PAMTIT ĆEMO GA: Sudac koji je oslobodio naše generale: Ovo je bilo veliko pravosudno iskustvo

Židovskog je podrijetla, rođen u Poljskoj i žrtva holokausta.

Piše: PolitikaPlus

Sudac Theodor Meron, koji je objavio oslobađujuću presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, sudac je s dugogodišnjim pravosudnim iskustvom i predsjednik Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i predsjedavajući sudac Žalbenog vijeća Međunarodnog kazneno suda za Ruandu.

Theodor Meron rođen je 28. travnja 1930. godine u poljskom Kaliszu, u židovskoj obitelji i preživjela je žrtva holokausta. Pravo je studirao je na Hebrejskom sveučilištu, Harvardu i Cambridgu

Meron je trenutačni predsjednik ICTY-a, a na to su ga mjesto izabrali ostali suci suda 19. listopada 2011. Meron je već bio predsjednik Haškog suda u razdoblju od ožujka 2003. do studenoga 2005. godine.

Theodor Meron rođen je 28. travnja 1930. godine u poljskom Kaliszu, u židovskoj obitelji i preživjela je žrtva holokausta. Pravo je studirao je na Hebrejskom sveučilištu, Harvardu i Cambridgu. Od 1977. godine profesor je međunarodnog prava na sveučilištu u Ženevi, a predaje i na drugim sveučilištima među ostalima i na pravnom fakultetu u New Yorku.

Tijekom 2000.-2001. bio je savjetnik za međunarodno pravo američkog State Departmenta.

Član je brojnih uglednih međunarodnih pravnih organizacija, a za svoj rad dobio je i brojna ugledna priznanja. Godine 2007. dobio je od Francuske Legiju časti, a 2009. izbran je u američku Akademiju znanosti i umjetnosti.

Sveučilište u Varšavi dodijelilo mu je 2011. godine počasni doktorat.

Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, Meron je bio pravni savjetnik izraelskog ministarstva vanjskih poslova.

Theodor Meron napisao je i brojne knjige koje se bave pravom. Veliki obožavatelj Williama Shakespearea, Meron je napisao i nekoliko članaka i knjiga o ratu i viteštvu u Shakespeareovim povijesnim djelima.

.........

 

.........

 



Suđenje generalima: 303 dana, 138 svjedoka i 190 milijuna državnih kuna za obranu

Suđenje oslobođenim hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku pred Haškim je sudom trajalo ukupno 303 dana tijekom kojih je ispitano 138 svjedoka, a za obranu generala Hrvatska je izdvojila nešto više od 190 milijuna kuna.

Osim svjedoka, obrana i optužba pred sudom su izveli više od 4800 ostalih dokaznih predmeta, a Hrvatska je ispunila sve zahtjeve za dostavu dokumentacije i drugih materijala, doznaje se u Ministarstvu pravosuđa.

Gledano pojedinačno na suđenju je ispitan 81 svjedok optužbe, koja je imala gotovo 2700 dokaznih predmeta.

Obrana generala Gotovine na suđenje je dovela 25 svjedoka, 19 ispitanih predložili su odvjetnici generala Čermaka, a 13 generala Markača.

Raspravno vijeće pozvalo je još sedam svjedoka te provelo pet ostalih dokaznih predmeta.

Kako su prvom presudom iz travnja prošle godine kojom su Gotovina i Markač osuđeni na 24 odnosno 18 godina, dok je Markač oslobođen, obuhvaćeni i interesi Republike Hrvatske u prosincu 2011. podnesen je Prijedlog za intervenciju i očitovanje o pravnom interesu Republike Hrvatske odnosno zahtjev za dobivanje statusa amicus curiae (prijatelja suda) u predmetu protiv Gotovine i Markača koji je u cijelosti odbijen.

U podnesku amicus curiae naglašena su tri pitanja posebno važna za Hrvatsku. Pokrenuto je pitanje zajedničkog zločinačkog pohvata (ZZP) u okviru kojeg su navedeni pojedini neoptuživani članovi hrvatske Vlade, a Hrvatskoj nije bilo dopušteno sudjelovati u predmetu te joj je uskraćeno pravo na obranu. Istaknute su i posljedice koje države mogu imati od utvrđenja stroge odgovornosti za topničke projektile koji su pali dalje od 200 metara od utvrđenog cilja, kao i pitanje dokazivanja krivnje izvan razumne sumnje što je ujedno i izravno naštetilo Hrvatskoj.

U veljači ove godine žalbeno vijeće Haškog suda taj je prijedlog odbilo, a žalbeno vijeće je u svojoj odluci navelo da se presuda Raspravnog vijeća odnosi samo na individualnu kaznenu odgovornost generala Gotovine, Čermaka i Markača te da se u pogledu postojanja zajedničkog zločinačkog pothvata niti na jedan način ne utvrđuju odgovornost Hrvatske kao države. U odluci je navedeno da činjenični nalazi raspravnog vijeća u pojedinom predmetu nisu obvezujući za ostale predmete koji se vode pred tim sudom, podsjećaju u Ministarstvu pravosuđa.



 

 

 

 


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

haag, theodor meron, icty