POLJOPRIVREDA: Znaor: Poljoprivrednici trebaju 'REZ', ulaganje u resurse, ekologizaciju i znanje!

Proračun je u Saboru dobio zeleno svjetlo. Njime su planirani prihodi u iznosu od 113,7 milijardi kuna, a rashodi od 124,5 milijardi kuna, s proračunskim deficitom od 10,9 milijardi kuna. Iako je je oporba željela svojim amandmanima povećati na stavci 'izravna plaćanja u poljoprivredi' na milijardu kuna više, vladajući su rekli:'Neće moći'.

Izlazak na ulice je očajnički čin, ali i signal da je poljoprivrednicima voda do grla i da ih netko treba saslušati, s njima analizirati probleme i pokušati im pomoći

Već ranije su zbog umanjenja poticaja od 600 milijuna kuna predsjednik Hrvatskih nezavisnih seljaka Virovitičko-podravske županje Josip Brođanac najavio prosvjede i blokadu prometnica za blagdane.

- Izlazak na ulice je očajnički čin, ali i signal da je poljoprivrednicima voda do grla i da ih netko treba saslušati, s njima analizirati probleme i pokušati im pomoći - ukoliko je to moguće, kaže  Darko Znaor, stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu.

'Šum u komunikaciji'  na relaciji vlada /poljoprivrednici  prejak je. A tih 700 do 800 kuna manje po hektaru za poljoprivrednike  očito je prevelika prepreka.  Problem poticaja bar kad su hrvatske prilike u pitanju, nije problem tek od jučer. Gotovo 37 % svih dodjeljenih  potpora išlo je poljoprivrednicima.  No pitanje je kako kako promjeniti način pojimanja poticaja u poljoprivredi kod 'hrvatskog seljaka', te  može li se kontrolirati način njihove upotrebe?

Poticaji su svojevrsan “ugovor” grada i sela, dakle dogovor u kojem sudjeluju 2 strane: poljoprivredni proizvođači i porezni obveznici, koje predstavlja “država”. Pravo na korištenje poljoprivrednih poticaja nije bezuvjetno, ističe Znaor te dodaje kako ih  poljoprivrednici dobivaju ne samo zato da proizvode hranu – već i zato da pri proizvodnji paze na zaštitu prirode i okoliša, opsiguraju dobrobit životinja te zdravlje ljudi i stoke. Tu postoje jasna pravila. Hrvatska je uvela EU norme u tom pogledu i postoji razmjerno dobar nadzor nad isplatom poticaja. Da li će poljoprivrednik od te “plaće” koju mu daje društvo kupiti novi auto ili novu kravu – ostavljeno mu je na volju, ističe Znaor.

No, osim smanjih poticaja koji ih očekuju u 2013. u srpnju iste godine Hrvatska bi konačno trebala postati punoprava članica EU. Pitanje je jesu li 'hrvatski seljaci', spremni na povlačenje sredstava iz EU? Stručnjaci će reći: djelomično.

Spremni su za tzv. Izravne poticaje, plaćanja po hektaru. Ali ne i za proke 300 milijuna EUR-a za novac iz programa ruralnog razvitka. Taj novac se ne dodjeljuje automatizmom, već uglavnom preko projekata. A mi za to nemamo ljudski i društveni kapital i moja je procjena da će više od 50% sredstava iz fonda za ruralni razvitak ostati neiskorišteno, ističe Znaor.

I na kraju, ostaje vječno pitanje:  Što je prvo što se  mora napraviti da se promjeni stanje u tom sektoru, da se ne ponavalju uvijek isti problemi? Stručnjaci poput Znaora savjetuju da je potrebno napraviti “REZ”. A to znači  preraspodjeliti resurse (poljoprivredno zemljište, potpore, pravo na sufinanciranje sustava navodnjavanje i dr.).

- Sadašnje stanje u agraru ima neke značajke feudalizma. Jedan posto najvećih proizvođača ubire oko 40% poticaja, a 5% najvećih obrađuje skoro polovicu površina.

Ako primjenimo gore spomenuti politiku “REZ”-a i omogućimo bolje uvjete srednje velikim obiteljskim gospodarstvima poljoprivreda će biti isplativa djelatnost. No, država sama ne može to promijeniti. Promjena mora doći i od strane poljoprivrednika

Evo kako Znaor pojašanjava taj REZ: “R” iz REZ-a se, odnosi na resurse. Nadalje: ekologizirati HR poljoprivredu (“E” iz REZ-a = ekologizacija): racionalnije gospodariti prirodnim resursima, smanjiti upotrebu mineralnih gnojiva i pesticida jer je stanje naših voda u pogledu onečićenja iz poljoprivredu katastrofalno. Sve poticaje koje smo u posljednjih desetak godina uložili u viljnhu proizvodnju, “pojele” su nam vremenske nepogode. Moramo se puno bolje pripremiti za nadolazeće klimatske promjene. I posljednje, treba uložiti više u “Z” = znanje. Svega nekoliko postotaka poljoprivrednika koji dobivaju poticaje je “ispekao zanat” - završio poljoprivrednu školu, ili - ne daj Bože- fakultet.

- Jedino ako primjenimo gore spomenuti politiku “REZ”-a i omogućimo bolje uvjete srednje velikim obiteljskim gospodarstvima poljoprivreda će biti isplativa djelatnost. No, država sama ne može to promijeniti. Promjena mora doći i od strane poljoprivrednika. Moraju postići nova i kvalitetnija znanja te ojačati poduzetnički duh, napominje Znaor.

Kao zemlje koje su osmislile odlične programe za  poljoprivrednu i ruralni razvoj, Znaor ističe Austriju i Sloveniju.

- Štite mala i srednja gospodarstva, potiču ljude da ostaju u ruralnim područjima, da osim poljoprivredu razvijaju i dopunske djelatnosti: seoski turizam, malo poduzetništvo i sl. K tome, Austrija ima oko 20% površina pod ekopoljoprivredom, a 90% poljoprivrednika sudjeluje u tzv. Poljoprivreno-okolišnim programima - štite proirodu i okoliš i više nego li minimalni propisi to nalažu. Slovenija je slijedi, zaključuje na kraju Znaor.