Mojbiz

MAKROEKONOMIJA: Zdeslav Šantić: Nužan je zaokret, dug opće države do kraja godine prijeći će 65 posto

22 posto država koje su bankrotirale dolaze iz istočne i jugoistočne Europe.

Piše: Ilijana Grgić

Prema službenim podacima ministarstva financija ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunske fondove te lokalnu državu iznosio je 176,5 milijardi kuna na kraju srpnja ove godine. Riječ je o rastu od 4,4 milijarde kuna u odnosu na lipanj. Javni dug središnje države na kraju je srpnja iznosio 166,8 mlrd. kuna, što je za 4,7 milijardi kuna više nego na kraju lipnja.

 

Zanimljiv je podatak da 78 posto država koje su bankrotirale dolazi iz dvije regije. Tako 56 posto dolazi iz Južne Amerike, a 22 posto iz regije u kojoj se nalazi i Hrvatska - istočna i jugoistočna Europa.

Udio javnog duga konsolidirane opće države porastao je tijekom srpnja te iznosi 51,9 posto BDP-a, no pridodaju li se tome državna jamstva kao potencijalne obveze, udio u BDP-u se penje iznad 60 posto.

Mnogi analitičari drže da će do kraja godine dug opće države (središnja i lokalna država) s uključenim jamstvima dosegnuti razine oko 65 posto BDP-a.

- I naše procjene o BDP-u isto se tako kreću, da bi do kraja godine mogao biti nešto veći od 65%. Upravo dinamika rasta javnog duga, rast troškova refinanciranja, ukazuje na potrebu zaokreta u fiskalnoj politici, a tu je i pitanje dosezanja tako potrebnog suficita kako bi se pokrio rast zaduženja, kaže glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić, te dodaje da investitori, odnosno rejting agencije kada su u pitanju tranzicijske države poput Hrvatske, jednostavno ne toleriraju ni puno manji javni dug od nekih nekih starih članica Europske unije.

 

ŠONJE: Ono što je jedna objektivna prednost u ovom trenutku je što, za razliku od Španjolske, imamo vrlo stabilne i dobro kapitalizirane banke – to je sreća u nesreći. No, svejedno, važno je zaustaviti rast javnog duga

Po zaduženosti smo još uvijek ispod drugih zemalja južne Europe, no problem je dvojak, ističe Velimir Šonje, te dodaje:


- Prvo, trend: zaduženost brzo raste i to je trend koji treba zaustaviti. Drugo, mi nismo članica Eurozone, zavisimo o inozemnom financiranju i nemamo razvijena financijska tržišta poput Italije ili Španjolske, što znači da problemi mogu nastupiti i na nižim razinama zaduženosti od onih koje vidimo u tim zemljama. Ono što je jedna objektivna prednost u ovom trenutku je što, za razliku od Španjolske, imamo vrlo stabilne i dobro kapitalizirane banke – to je sreća u nesreći. No, svejedno, važno je zaustaviti rast javnog duga. ističe Šonje.


Tako česta ista pravila ne vrijede za razvijene zemlje i one u razvoju.
Još nekoliko informacija koje je dobro znati. Nelikvidnost države nastaje u trenutku kada država ne može više osigurati refinanciranje, a dva glavna faktora koja utječu na raspoloženje investitora jesu struktura izvora i ročna struktura.

Zanimljiv je podatak da 78 posto država koje su bankrotirale dolazi iz dvije regije. Tako 56 posto dolazi iz Južne Amerike, a 22 posto iz regije u kojoj se nalazi i Hrvatska - istočna i jugoistočna Europa.

Hrvatska se nada da bi se  u idućoj godini opći dug države mogao stabilizirati na 62% BDP-a, tako da izgleda, za sada još uvijek  'pliva'..

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ZDESLAV ŠANTIĆ, ZADUŽIVANJE, DUG OPĆE DRŽAVE, bankrot, javni dug, bdp