Hrvatska

OBJAVLJENI SLUŽBENI PODACI: Popis stanovništva: Hrvatska ima 4,284 milijuna stanovnika, od toga 186 tisuća Srba (2)

Čak 3.698.143 izjasnilo se katolicima, a i većina drugih su pripadnici neke religije.

FOTO: Arhiv
Piše: PolitikaPlus

U brojke tek treba uroniti, no prvi podaci iz dugo očekivanog popisa stanovništva 2011. konačno su objavljeni. Tako sad i službeno znamo da u Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika, no te podatke ne možemo direktno usporediti s rezultatima iz prethodnog popisa, jer se promijenila metodologija. Ipak, recimo da je to za 152 tisuće manje nego prije 10 godina.

Među tih blizu 4,3 milijuna, osim Hrvata (prosječna starost 41 godinu) najviše je Srba, njih 186.633 (prosječna starost oko 53 godine). Broj im se u relativnom iznosu u posljednjih 10 godina smanjio za blagih 0,01 postotna boda. Velika njih smatra da im je maternji jezik hrvatski, jer samo njih 53 tisuće stanovnika Hrvatske kaže da im je maternji jezik srpski, 7,8 tisuća srpsko-hrvatski, te 3 tisuće hrvatsko-srpski. U religioznom smislu, pravoslavcima se smatra njih 190.143, no to ne uključuje samo Srbe. Među njima je i 16 tisuća pravoslavaca koji se smatraju Hrvatima.

Moglo bi se reći da su Srbi i oni koji za sebe kažu da nisu vjernici ili su ateisti - dvije najveće manjine u hrvatskom društvu?

Ono što je posebno zanimljivo je da se čak 3.698.143 stanovnika izjasnilo da su pripadnici katoličke vjere (usporedivo ili ne, to je ipak pad od 1,69 postotnih bodova sa 87,97 posto iz 2001), a i većina drugih se izjašnjava pripadnicima neke religije. Agnostika i skeptika svega je 32,5 tisuće, dakle brojčano otprilike koliko i Bošnjaka (naravno, nikakve druge veze nema!), a onih koji za sebe kažu da nisu vjernici ili su ateisti ima 163.375. Moglo bi se možda reći da su oni i Srbi dvije najveće manjine u hrvatskom društvu. Ponovno, za svaki slučaj budi rečeno, nikakve veze osim brojčane - nema, jedna je manjina nacionalna, a druga religijska. Što se onih koji se smatraju Hrvatima tiče, od njih 3.874.321 tek njih 275.283 nije se izjasnilo da pripadaju katoličkoj crkvi.

Bošnjaka je bilo 31.479 (upola manji broj stanovnika navodi da im je bošnjački maternji jezik). No, muslimana je gotivi 63 tisuće. Dio toga odnosi se na Albance, kojih je 17,5 tisuća. Od ukupnog broja stanovnika ne izjašnjava se njih 26.763, kao Istrani se izjašnjavalo njih 25.491, a Talijana je bilo 17.807. Nije bilo nikakve najezde Kineza, jer ih je službeno 492.

Najstariji u Hrvatskoj su Slovenci, koji su u prosjeku već umirovljenici (59,7 godina), a zatim Vlasi (56,8), kojih je svega 29, te Crnogorci (56,5). Židova je svega 509 i prosječno su 11 godina stariji od Hrvata. Najmlađi su Albanci (32,4) i Romi, koji su u prosjeku do jučer bili tinejdžeri (21,9).

Žena je u Hrvatskoj 200 tisuća više nego muškaraca - 2.218.554:2.066.335. Sve to prema stanju na dan 31. ožujka 2011. godine.

Grad Zagreb ne da nije milijunski grad, nego je za 10 tisuća ispod 800.000. Tek sa Zagrebačkom županijom, koja seže sve do Kupe, ima oko 1,1 milijun stanovnika. Druga najmnogoljudnija županija je Splitsko-dalmatinska, s blizi 455 tisuća stanovnika. Split ima 178.102 stanovnika, Rijeka 128.624, Osijek 108.048. Zadar je 5. najveći grad sa 75.062 stanovnika. Preko 2 milijuna stanovnika živi u gradovima s više od 10 tisuća stanovnika.

Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10.). Kako bi se osigurala međunarodna usporedivost podataka, u Državnom zavodu za statistiku ističu da je Metodologija korištena u Popisu 2011. usklađena je s Preporukama Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova2010. godine, odnosno s uredbama 763/2008 i 1201/2009 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije kojima se reguliraju popisi stanovništva i stanova u Europskoj uniji. U skladu s Programom publiciranja i Kalendarom objavljivanja statističkih podataka za 2012. godinu, Državni zavod za statistiku objavljuje rezultate koji se odnose na broj stanovnika prema spolu, starosti, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku.

U kopanje po tim rezultatima možete i sami krenuti jer su dostupni na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku od 17. prosinca 2012. u 11 sati.

Ostale podatke Popisa 2011., Državni zavod za statistiku objavljivat će sukcesivno tijekom 2013. godine.

Posebno se ističe da se podaci o broju stanovnika prikupljeni Popisom 2011. ne mogu neposredno uspoređivati s podacima Popisa 2001. jer je u međuvremenu došlo do promjene u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

demografija, dzs, popis stanovništva