Hrvatska

PORUKA: Šterc: Demografsku politiku treba postaviti na stratešku razinu

Po njegovim riječima ti nepotpuni podatci popisa, koji su jučer podastrijeti javnosti, više su za političare. Oni su bez ikakvih ozbiljnih podataka za planiranje i u njima nema ništa spektakularnoga na što demografi čitavo posljednje desetljeće nisu upozoravali.

Piše: PolitikaPlus

Stručnjak za demografiju s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Stjepan Šterc izjavio je danas da podatci popisa stanovništva Hrvatske 2011. upozoravaju kako demografsku politiku treba postaviti na stratešku razinu.

Po njegovim riječima ti nepotpuni podatci popisa, koji su jučer podastrijeti javnosti, više su za političare. Oni su bez ikakvih ozbiljnih podataka za planiranje i u njima nema ništa spektakularnoga na što demografi čitavo posljednje desetljeće nisu upozoravali.

Državni zavod za statistiku na osnovi popisa 2011. objavio je jučer, nakon što je u lipnju objavio podatke o broju stanovnika Hrvatske, rezultate o broju stanovnika prema spolu, starosti, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskome jeziku. Po tom popisu u Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika, a u usporedbi s 2001. oko 150.000 stanovnika manje. Prosječna starost stanovništva je 41,7 godina i ona je od 1953., kada je iznosila 30,7 godina, u stalnome porastu.

 

Po njegovim riječima ti nepotpuni podatci popisa, koji su jučer podastrijeti javnosti, više su za političare. Oni su bez ikakvih ozbiljnih podataka za planiranje i u njima nema ništa spektakularnoga na što demografi čitavo posljednje desetljeće nisu upozoravali.

"Treba upozoriti da je popis upozorio na apsolutnu depopulaciju stanovništva, da Hrvatska nestaje, da imamo više starog nego mladog stanovništva, da Hrvatska ulazi u izrazito duboku starost te da u ovoj zemlji ključne i strateške projekte ne mogu voditi ljudi koji su formalno zaposleni u državnoj upravi bez stručne pomoći izvana", izjavio je Šterc, upozorivši kako stručnjaci nisu sudjelovali u izradbi Zakona o popisu stanovništva, izradbi popisnice, niti osnovnih kategorija koje se traže popisom.

Po njegovim riječima demografsku politiku treba postaviti na stratešku razinu opstanka i razvoja Hrvatske. Smatra da treba izravnim financijskim mjerama intervenirati u taj sustav, jer sada je očito da mjere Nacionalne populacijske politike prihvaćene 2006. nisu dale nikakvih rezultata, kao ni Nacionalni program demografskog razvitka koji je aklamacijom prihvaćen 1997. u Hrvatskome saboru.

"Podatci dobiveni popisom, kao i sve analize demografa, pokazuju da se demografsko pitanje mora podići na stratešku razinu. Primarno treba donijeti koncepciju demografskog razvitka i nakon toga stimulativne mjere populacijske politike prema dvama modelima - onome prema domicilnoj populaciji i imigracijskom stanovništvu", ističe Šterc.

Po njegovim riječima domicilnu populaciju treba izravno poticati na revitalizaciju stanovništva. Osim toga treba procijeniti koja je populacija hrvatskoga iseljeništva ta koja se može uključiti u revitalizaciju, ali i u sve druge sfere razvitka - gospodarskog, političkog, kulturnog i td.

Da se demografskoj problematici ne pristupa dovoljno odgovorno, Šterc vidi i u tome što aktualna Koalicijska vlada nije u "Planu 21" posvetila ni riječi demografskim pitanjima koja sve izraženije pokazuju negativne trendove, pa ako se ovako nastavi za 30-40 godina moglo bi biti oko 500 tisuća Hrvata manje, a ukupnog stanovništva i više.

Šterc upozorava i na realnu opasnost od supstitucije stanovništva u Hrvatskoj, jer prirodna je pojava da na jednom prostoru gdje nestaje domicilno stanovništvo ulazi ono iz bližeg i daljnjeg okruženja. Za razliku od Hrvatske, u Europi supstituciju stanovništva mirno ne gleda ni jedna liberalno-demokratska vlada.

Smatra da je popis stanovništva u Hrvatskoj shvaćen dosta neozbiljno, više kao teret, nego osnova za planiranje razvoja jer kako drukčije protumačiti sporu obradu podataka, i praktično njezino razvlačenje na čitavu iduću godinu, kad će mnogi podatci već biti neuporabljivi, kada će praktično početi pripreme za popis 2021.

Popisom neke stvari, kako napominje, ne ćemo potpuno doznati, kao primjerice sve uzroke i razloge migracija koje su se dogodile devedesetih godina prošlog stoljeća, niz gospodarskih pokazatelja, precizne podatke o investicijama u zemlji, te širu informatičku pismenost stanovništva i td.

"Nije jasno zašto se toliki otpor pruža uspostavi registra stanovništva. Takva dugogodišnja tvrdoglavost mjerodavna ministarstva je neobjašnjiva tim prije što bi taj registar olakšao i pojeftinio popis", izjavio je Šterc.

Stjepan Šterc i Monika Komušanac u posljednjem broju časopisa "Društvena istraživanja" (srpanj-rujan 2012.) objavili su znanstveni rad "Neizvjesna demografska budućnost Hrvatske - izumiranje i supstitucija stanovništva ili populacijska revitalizacija..." u kojem su izložili mogućnosti revitalizacije stanovništva. Autori su u radu upozorili kako usprkos dugogodišnjim negativnim trendovima demografskih procesa još uvijek ima demografskih potencijala u zemlji, a posebno u dijaspori, ako se poticajnom populacijskom politikom zaustavi izumiranje i naglo starenje populacije te pokrenu procesi revitalizacije. Pozornost javnosti posebno je izazvao prijedlog da se uvede mjera da se za svako rođeno dijete iz proračuna izdvoji od 5.000 do 10.000 eura.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

POPIS STANOVNIŠTVA, Stjepan Šterc