Hrvatska

SJEĆANJE: Kostović: Njemačka je odigrala ključnu ulogu u priznanju Hrvatske! Škare-Ožbolt: Mirna reintegracija treba biti naš brend!

21. obljetnica priznanja.

Piše: PolitikaPlus

U povodu 21. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske 15. siječnja 1992., tadašnji zamjenik načelnika Sanitetskog stožera Ivica Kostović naglasio je da je ono za Hrvatsku značilo najveći mogući politički poticaj.

U razgovoru za Hinu ocijenio je da je međunarodno priznanje hrvatske državnosti u vojnom smislu značilo mogućnost temeljite izgradnje oružanih snaga sposobnih za oslobađanje Republike Hrvatske.

Međunarodno priznanje je uslijedilo nakon primirja 3. siječnja, odlaska JNA s teritorija Hrvatske te nakon što je srpski agresor srušio helikopter Europske zajednice, podsjetio je Kostović.

Podsjetio je i kako mu je na humanitarnim dužnostima najveću zabrinutost uzrokovao golemi broj nestalih te divlji logori koje su držale srpske paravojne snage na okupiranom području Hrvatske.

 

Po Kostovićevim riječima, nema sumnje da je Njemačka odigrala ključnu ulogu u međunarodnom priznanju Republike Hrvatske. "I danas bi nam dobro došla potpora državnika iz drugih EU zemalja, kao što je u to doba došla potpora Margaret Thatcher, Helmuta Kohla, Dietricha Genschera, Aloisa Mocka i Francesca Cossige", rekao je i ustvrdio kako današnja Europska unija nema tako jake političare koji imaju razumijevanja za Hrvatsku.

"Kao kuriozitet spominjem da su prve osobe koje su čule za iznenađujuće rano priznanje Vatikana, dakle 13. siječnja, bili dr. Vesna Bosanac i dr. Juraj Njavro", napomenuo je Kostović.

Smatra kako je ondašnja Europska zajednica bila gospodarski i vojni gigant, ali je vodila i kalkulatorsku politiku. "Priznanjem su se definitivno iskupili što su dotad mirno promatrali opsežne zločine nad hrvatskim civilnim pučanstvom", rekao je.

Po Kostovićevim riječima, nema sumnje da je Njemačka odigrala ključnu ulogu u međunarodnom priznanju Republike Hrvatske. "I danas bi nam dobro došla potpora državnika iz drugih EU zemalja, kao što je u to doba došla potpora Margaret Thatcher, Helmuta Kohla, Dietricha Genschera, Aloisa Mocka i Francesca Cossige", rekao je i ustvrdio kako današnja Europska unija nema tako jake političare koji imaju razumijevanja za Hrvatsku.

Negdašnja predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesna Škare-Ožbolt podsjetila je da Hrvatska 15. siječnja proslavlja i 15. obljetnicu mirne reintegracije, koja se ove godine poklapa s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Dodala je kako je to bio događaj koji i danas pokazuje koliko je Hrvatska, u vrijeme agresije i oslobađanja okupiranih područja, imala snage reintegrirati svoj istočni dio mirnim putem te da se može pohvaliti s jednom od najuspješnijih mirovnih misija u svijetu koja je u cijelosti uspjela.

"To pokazuje unutarnju snagu ove zemlje, koja je proživjela najveću agresiju nakon Drugoga svjetskog rata s ljudskim žrtvama i materijalnom štetom od kojih će se još godinama oporavljati", rekla je Škare-Ožbolt u razgovoru za Hinu.

Podsjetila je kako je odluka da se krene mirnim putem bila odluka tadašnjeg predsjednika države Franje Tuđmana kad je, kako je rekla, cijela Hrvatska praktički tražila da se i istočni dio vrati vojnim putem, a bila je i vojno jaka, nakon "Bljeska" i "Oluje". "Vojna opcija bila je čak i spremna, ali je bila samo alternativa ako se ne prihvati mirovni kriterij", dodala je.

Zadovoljno je ocijenila da se Hrvatska danas može pohvaliti s jednom od najuspješnijih mirovnih misija u svijetu, koja je u cijelosti uspjela. "Po tome je Hrvatska jedinstvena. Danas nedovoljno naglašavamo uspjeh te mirovne misije, a to Hrvatsku stavlja u segment koji je bitan za ulazak u EU", rekla je, dodajući da je tada bila donesena i odluka o konvalidaciji, a predsjednik Tuđman donio je i odluku o oprostu. Osnovan je i Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, radilo se na normalizaciji života, a to sve, rekla je Škare-Ožbolt, "malo koja zemlja koja je vruća od rata i od posljedica rata ima snage učiniti".

Podsjetila je da je Hrvatska izvela "Bljesak" i "Oluju" jer nijedna tadašnja UN-ova misija (UNPROFOR, UNCRO) nije postigle rezultate. Rekla je da je tada, na marginama Daytona, predsjednik Tuđman znao da Hrvatska i vojnim putem može riješiti taj dio, ali bio je svjestan da bi to izazvalo nova razaranja Osijeka, Vinkovaca, Đakova, Virovitice... jer je novosadski korpus bio praktički na granici, a dijelom i u Hrvatskoj, i mogao je dalekometnim topovima i raketama gađati do Zagreba.

"Zato je tražio da se napravi mirovni proces koji bi u roku od tri godine imao konkretne rezultate te da na čelu toga mirovnog procesa bude američki general. To je bio njegov uvjet da se u taj proces krene mirnim putem. To je bio neuobičajen zahtjev, no ispunili su mu to i (na čelo prijelazne uprave) došao je general (Jacques Paul) Klein. Prva stvar koju je napravio kad je došao u Hrvatsku bila je ta da je pitao vojnike što je cilj misije, a najveći dio uopće nije mu na to znao odgovoriti, tako da je i sam bio zaprepašten", prisjetila se Škare-Ožbolt koja je tada bila na čelu Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja.

Naglasila je da su UN-ove misije do tada nastojale zadržati stanje onakvo kakvo jest, ali ne i raditi na aktivnoj uspostavi mira. "Mi smo u dvije godine, uz ogromne napore, proveli i lokalne izbore koji se nisu provodili od 1990., a 1997. to je bila velika stvar. Uz konvalidaciju i oprost, to su vrijednosti koje je malo koja zemlja napravila, i tu je Hrvatska pokazala veći europski civilizacijski potencijal i multikulturalnost nego što danas možda imaju neke zemlje Europske unije", ustvrdila je.

"Hrvatska ima ljude koji su aktivno radili na mirnoj reintegraciji i možemo ih s pravom nazvati ekspertima za uspostavu mira, tzv. mirotvorcima", rekla je i upozorila da Hrvatska danas "šalje vojnike u mirovne misije umjesto da brendira svoje mirotvorce i da ih ponudi kao opciju".

"Mislim da naša opcija treba biti upravo mirna reintegracija kao brend jer imamo mirotvorce izučene u praksi, a to druge zemlje nemaju i ne znaju kako to napraviti. Mi u tome imamo iskustva, a mirotvorci su u svijetu danas najtraženiji", zaključila je Vesna Škare-Ožbolt.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

vesna škare-ožbolt, ivica kostović, priznanje, hrvatska