Hrvatska

PODUNAVLJE: Jacques Paul Klein: UNTAES je jedna od najuspješnijih misija UN-a

'Uspjeli smo provesti reintegraciju istočne Slavonije s minimalnom upotrebom sile. Danonoćno smo radili da bi misija bila uspješna i mogu samo reći: došli smo, imali smo mandat, obavili smo posao, otišli smo dostojanstveno.'

Piše: PolitikaPlus
"Bilo je to vrlo napeto razdoblje, s velikim brojem vojnika i više od 650.000 mina posijanih uzduž linija razgraničenja. Vukovar je izgledao kao Staljingrad, bio je potpuno uništen, vladao je osjećaj klaustrofobije. Ali rekao sam: s dostatnim brojem vojnika, potporom hrvatske vlade i naravno, srpske strane, reintegracija bi se mogla izvesti", prisjeća se Klein. Također je kazao da je na obje strane bila vidljiva iscrpljenost te da su ljudi bili spremni na neku vrst sporazuma. Klein objašnjava kako je lookalnim Srbima dao do znanja da moraju prihvatiti činjenicu da će biti hrvatski državljani, da je i sam Slobodan Milošević bio svjestan da je "igra gotova" te da je Zagreb ustinu bio spreman dati potporu misiji UN-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u hrvatski ustavnopravni poredak u vrijeme Prijelazne uprave UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem (UNTAES) zasigurno je jedna od najuspješnijih misija Ujedinjenih naroda (UN) i to ne samo u bivšoj Jugoslaviji, izjavio je za Hinu nekadašnji privremeni upravitelj UNTAES-a i američki umirovljeni general Jacques Paul Klein uoči 15. godišnjice mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

"Uspjeli smo provesti reintegraciju istočne Slavonije s minimalnom upotrebom sile. Danonoćno smo radili da bi misija bila uspješna i mogu samo reći: došli smo, imali smo mandat, obavili smo posao, otišli smo dostojanstveno", kazao je Klein u telefonskom razgovoru za Hinu.

Priznavši da je uoči preuzimanja mandata, zbog stanja u istočnoj Slavoniji bio pomalo zabrinut glede mirne provedbe reintegracijskog procesa, kaže kako je ipak bio uvjeren da je s dostatnim brojem UN-ovih snaga, potporom hrvatske vlade, ali i srpske strane, misija izvediva.

"Bilo je to vrlo napeto razdoblje, s velikim brojem vojnika i više od 650.000 mina posijanih uzduž linija razgraničenja. Vukovar je izgledao kao Staljingrad, bio je potpuno uništen, vladao je osjećaj klaustrofobije. Ali rekao sam: s dostatnim brojem vojnika, potporom hrvatske vlade i naravno, srpske strane, reintegracija bi se mogla izvesti", prisjeća se Klein. Također je kazao da je na obje strane bila vidljiva iscrpljenost te da su ljudi bili spremni na neku vrst sporazuma. Klein objašnjava kako je lookalnim Srbima dao do znanja da moraju prihvatiti činjenicu da će biti hrvatski državljani, da je i sam Slobodan Milošević bio svjestan da je "igra gotova" te da je Zagreb ustinu bio spreman dati potporu misiji UN-a.

"Moram sada odati veliko priznanje predsjedniku Franji Tuđmanu jer je bio voljan na ustupke. Da, bio je nacionalist, da, znao je biti težak, ali imao je viziju i bio je voljan Srbima i drugim etničkim skupinama priznati njihova prava kako bi istočnu Slavoniju mirno vratio u sustav Hrvatske", rekao je Klein. Pritom je podsjetio da ga u tome nisu podupirali svi ministri, i oni su htjeli da ode što više Srba, a ljudi poput tada utjecajnog, a danas za ratne zločine osuđenog Branimira Glavaša, otežavali su pomirbu.

"Kada sam prvi put došao u Zagreb, rekao sam Tuđmanu da trebam njegovu pomoć kako bih uvjerio Srbe koji su tamo živjeli stotinama godina da ostanu, da se nemaju čega bojati i da u Hrvatskoj imaju budućnost... On je htio da UNTAES provede integraciju i da međunarodne snage što prije odu, a za to je morao biti spreman na kompromise. Bio je voljan na ustupke i zato je bio uspješan", pojasnio je Klein.

Prema njegovim riječima, na putu uspješne provedbe misije najveći problem bila je demilitarizacija srpske vojne infastrukture koja je odnijela puno vremena. Na području okupiranog Podunavlja Klein je zatekao 7.000 vojnika tzv. RSK i oko 1.500 pripadnika milicije, a UNTAES je na raspolaganju imao 5.000 vojnika, 800 policajaca UN-a te zračnu potporu iz baze NATO-a u Avianu u Italiji. Od lokalnih je Srba tijekom mandata otkupljeno oko 6.000 ručnih raketnih bacača, gotovo 10.000 komada streljačkog naoružanja i oko dva milijuna komada streljiva.

U sprečavanju normalizacije odnosa u istočnoj Slavoniji, tvrdi Klein, UNTAES je najveći problem imao s ljudima poput Gorana Hadžića kojemu se danas u Haagu sudi za zločine protiv čovječnosti. Takvi su "koristili svaku priliku da opstruiraju proces miroljubive reintegracije”.

"Uvijek je i iznova obmanjivao ljude u istočnoj Slavoniji (...) nagovarao ih da ne glasaju. Kad god je mogao, opstruirao je proces miroljubive integracije", rekao je Klein koji se prisjeća koliko je ljudima značilo otvaranje autoceste prema Osijeku, uspostava željezničkog prometa, otvaranje tržnice i granice prema Srbiji i Mađarskoj.

"Kada smo uspostavili telefonske linije, u prva 72 sata zabilježili smo više od 50.000 poziva (...) pomagali smo ljudima da krenu rješavati probleme iz prošlosti i zajednički graditi bolju budućnost", rekao je Klein.

Bivši američki diplomat jedino izražava žaljenje što krivci za Ovčaru nisu primjereno kažnjeni, a neki nikada nisu stali pred lice pravde. Na Ovčari, poljoprivrednom imanju kraj Vukovara, krajem 1991. godine je nakon pada grada i srpske okupacije ubijeno između 255 i 264 civila i vojnika koji su, dok su još uglavnom bili pacijenti deportirani iz vukovarske bolnice, odvezeni u logor te potom smaknuti . Za zločine u Vukovaru Haag je osudio dvojicu oficira JNA Milu Mrkšića i Veselina Šljivančanina.

"Nije samo jedna osoba kriva za Ovčaru, mnogi su sudjelovali u ubijanju. Gdje su ti ljudi i zašto nisu kažnjeni", pita se Klein i navodi maksimu koja kaže: "dok ne kaznite krivce, ne možete osloboditi nevine". Ljut je, kaže, i na neke presude Haaškog suda.

"Sud nije uvijek radio kako bi trebao. Znamo to, vidio sam to ponovno kada sam bio u Bosni", rekao je Klein, dodavši da je, međutim, jako zadovoljan što su neke optužnice odbačene, navodeći pritom slučaj generala Ante Gotovine.

Klein, kako je kazao, prati stanje u Hrvatskoj i regiji, a posebno u Slavoniji i vrlo je "ponosan koliko je Hrvatska učinila po pitanju europskih integracija", izrazivši zadovoljstvo što će Srbi u onim područjima u kojima prelaze trećinu stanovništva ostvariti pravo na dvojezičnost.

"Mislim da je izuzetno to što je Hrvatska otišla tako daleko, nakon strašnog, strašnog rata i patnji koje je podnijela", istaknuo je Klein. Tijekom prošlogodšnjeg posjeta Hrvatskoj ostao je, međutim, malo razočaran razvojem istočne Slavonije koja je, kako je istaknuo, " bila najbogatije područje prema dohotku po glavi stanovnika u bivšoj Jugoslaviji, s plodnom zemljom, šumskim bogatstvom i naftom".

"Očekivao sam veći industrijski i poljoprivredni razvoj", rekao je i izrazio nadu da će ulazak u EU biti veliki razvojni poticaj.

Jacques Paul Klein počasni je građanin Vukovara, a novi posjet planira u ljeto sljedeće godine. Kleina je nekadašnji glavni tajnik UN-a Butros Butros-Ghali imenovao privremenim upraviteljem UNTAES-a 1996., nakon što je temeljem rezolucije Vijeća sigurnosti 1037 od 15. siječnja 1996. osnovana Prijelazna uprava. Prethodno je 12. studenoga 1995. uz posredovanje tadašnjeg američkog veleposlanika u RH Petera Galbraitha potpisan Erdutski sporazum o mirnom povratku istočne Slavonije u hrvatski državni sustav. Mandat UNTAES-a okončan je 15. siječnja 1998.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

PODUNAVLJE, VUKOVAR, UN, Jacques Paul Klein