Hrvatska

PROMJENE: Elektorski izborni sustav kao kompromis za Bosnu i Hercegovinu?

Nigel Casey: Ne riješi li BiH pitanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina do kraja ožujka njen put ka EU bit će blokiran najmanje dvije godine

Piše: P/H

Ne riješi li Bosna i Hercegovina pitanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu do kraja ožujka njen put ka Europskoj uniji bit će blokiran najmanje dvije godine, upozorio je britanski veleposlanik u BiH Nigel Casey.

U intervjuu što su ga u ponedjeljak objavile banjolučke "Nezavisne novine" Casey je kazao kako EU sada očekuje da politički lideri u BiH do kraja mjeseca dogovore rješenje za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava kojom je utvrđeno da se moraju ukloniti zapreke za kandidiranje pripadnika nacionalnih manjina za članove Predsjedništva BiH i za Dom naroda državnog parlamenta.


"Sljedeća četiri tjedna su ključna", kazao je Casey dodajući da, ako se ova prilika propusti, naredna se "najvjerojatnije neće ukazati prije 2015. godine".

Britanski veleposlanik je konstatirao da su sve političke stranke u BiH ozbiljno pristupile ovoj zadaći i to ohrabruje.

Predstavnici nekih od ključnih političkih stranaka koje sudjeluju u pregovorima o modalitetima provedbe presude u slučaju "Sejdić-Finci" istodobno su potvrdili da se trenutačno najviše razgovara o modelu elektorskog izbornog sustava koji bi predstavljao kompromis između različitih do sada ponuđenih rješenja.

"Ako dođemo do kompromisa da to bude elektorski sustav izbora to bi značilo izravni izbor koji bi omogućio svim građanima da budu kandidati i time bi bio ispoštovan ustav, ali i Europska konvencija o ljudskim pravima", izjavila je članica Predsjedništva SDP Lidija Korać.

Elektorski sustav primjenjivao bi se na izbor članova Predsjedništva BiH tako što bi birači iz svake izborne jedinice izravno birali elektore, a oni pak članove državnog vrha.

U različitim kompliciranim matematičkim modelima koji se razmatraju predviđeno je i uvođenje kompenzacijskih glasova kojima bi se ublažio nesrazmjer između županija s različitim brojem stanovnika.

Konačni bi cilj bio spriječiti da, primjerice, izborne jedinice s bošnjačkom većinom dominiraju nad onima s hrvatskom većinom.

Predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Halid Genjac kazao je da je za njegovu stranku elektorski model prihvatljiv jer znači izravan izbor kroz postojeće izborne jedinice, no istaknuo je da se mora jasno definirati utjecaj kompenzacijskih glasova.

"Apsolutno je neprihvatljivo da bude 50 posto utjecaja kompenzacijskih glasova jer bi onda glas građana u većoj izbornoj jedinici vrijedio četiri puta manje od glasa građanina iz manje izborne jedinice", kazao je Genjac.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ranije je potvrdio da je i za vlasti tog entiteta elektorski model prihvatljiv, no pod uvjetom da RS ostane jedna izborna jedinica.

Za hrvatske je pak stranke ključno da se osiguraju mehanizmi po kojima se neće ponoviti situacija u kojoj bi drugi narod odlučivao o hrvatskim predstavnicima u tijelima vlasti kako je to bo slučaj s izborom Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Iz HDZ BiH i HDZ 1990. stoga su predlagali da se izbor članova Predsjedništva BiH provodi u parlamentu.

"Naše je stajalište da to bude neizravan izbor, no otvoreni smo za sve opcije", kazao je zamjenik predsjednika HDZ BiH Nikola Lovrinović dodajući da su u ovom trenutku svi drugi bliži izravnom modelu izbora. Za HDZ BiH i to je prihvatljivo, "no uz uvjet da nitko nikome ne bira predstavnike", kazao je Lovrinović.

Istaknuo je da je u svakom slučaju realno očekivati dogovor do kraja mjeseca koji bi onda predsjednici ključnih stranaka i predstavnici Europske unije potpisali u Mostaru 14. travnja.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Nikola Lovrinović, Milorad Dodik, Halid Genjac, Lidija Korać, bih, izbori, nigel casey