A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/K-L/ljubljanska_banka.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Guste Santini o rješenju za Ljubljansku banku: Prihvatili smo sve što su Slovenci tražili | Politika+
Hrvatska

'DOGOVOR': Guste Santini o rješenju za Ljubljansku banku: Prihvatili smo sve što su Slovenci tražili

Teško se nešto može nazvati dogovorom, ako su prihvaćeni zahtjevi jedne strane.

Piše: Ilijana Grgić

Teško se nešto može nazvati dogovorom, ako su prihvaćeni  zahtjevi samo jedne strane. Pogotovo kada jedna od tih strana u rukama ima završni potpis koji omogućava Hrvatski (toliko sanjani) ulazak u Eurupsku Uniju.

 

Premijer Milanović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, najavili su potpisivanje memoranduma u kojem  između ostalog stoji kako su dvije zemlje suglasne da se rješenje nađe na temelju Ugovora o pitanjima sukcesije (Aneks C). Vlada RH osigurat će zastoji svih sudskih postupaka koje su pokrenule hrvatske banke ZaBa i PBZ u vezi s prenesenom deviznom štednjom. Slovenska vlada osigurat će i suglasnost Ljubljanske banke kao tuženika u tim postupcima.

 

- Prihvatili smo koncepciju  Slovenaca, oni su tražili da se zaustave procesi pred sudovima, da se problem riješi u okviru sukcesije i sad će Hrvatska država preuzeti obvezu prema hrvatskim građanima, ističe ekonomski analitičar Guste Santini, te dodaje da je sve to tragično, pogotovo sva ta politika koja nema jasne ciljeve.

 

Kad bi bili strašno zločesti, mogli bi reći da je upravo ovakav sporazum razlog što je Vlada u strogoj tajnosti čuvala što se to svih ovih mjeseci dogovaralo i pregovaralo.

 

Problem stare devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci otvoreni je problem između Hrvatske i Slovenije još od raspada bivše SFRJ.  Prema podacima s kojima raspolaže Hrvatska narodna banka, kada se radi o prenesenoj deviznoj štednji hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci o iznosu od oko 545 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a neprenesena štednja iznosi približno 312 milijuna maraka (glavnice, a koliko to iznosi kada se pribroje kamate ovisi o odredbama svakog pojedinog ugovora, odnosno valuti i visini kamatne stope).

 

Po ranije objavljenim podacima, ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci je iznosila 420 milijuna eura, od čega je Hrvatska u svoj javni dug kasnije preuzela 260 milijuna eura, dok dio od 130.000 štediša i dalje od Ljubljanske banke izravno potražuje 160 milijuna eura (glavnica bez kamata).

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

guste santini, zagreb, ljubljanja, ljubljanska banka, slovenija