Hrvatska

IZBOR: U utorak počinju povijesne konklave u Vatikanu: Kako se bira papa

'Molimo se da Duh sveti podari Crkvi čovjeka koji je može voditi stopama velikih prvosvećenika posljednjih 150 godina.'

Piše: PolitikaPlus

Katolička crkva koja je nedavno doživjela prvo odreknuće od papinske službe u zadnjih sedam stoljeća, bira ovaj tjedan svog poglavara koji mora biti kadar suočiti se s brojnim izazovima: sekularizacijom društva, progonom kršćana i brojnim unutarnjim skandalima.

Ako sve bude teklo po planu, konklave koje počinju u utorak trebaju trajati dva do najviše četiri dana, rekao je otac Federico Lombardi, neumorni ravnatelj tiskovnog ureda Svete Stolice, pred oko 5.000 akreditiranih novinara u subotu.

KARDINAL SCOLA: "Konklave samo što nisu počele. Molimo se da Duh sveti podari Crkvi čovjeka koji je može voditi stopama velikih prvosvećenika posljednjih 150 godina"

Lombardi se u svojoj procjeni pozvao na nekoliko posljednjih izbora. Papa Benedikt XVI izabran je u četvrtom krugu glasovanja, Ivan Pavao II u osmom, Ivan Pavao I također u četvrtom, a Pavao VI u šestom, odnosno svi drugog ili trećeg dana konklava.

Izborom 266. pape završit će se burno jednomjesečno razdoblje koje je počelo 11. veljače iznenadnim odreknućem osamdesetpetogodišnjeg Benedikta XVI od papinske službe.

U kratkoj poruci kardinalima na latinskom jeziku njemački Papa je rekao da ga napušta snaga i da se zbog toga "odriče" upravljanja "Petrovom lađom". Priznao je da fizički i mentalno slabi, a svijet zahvaćaju brze promjene. Taj čin poniznosti koji je isprva izazvao nevjericu u Crkvi, pozdravili su diljem svijeta.

Joseph Ratzinger se 28. veljače, bez svečanosti, ali s puno emocija, povukao s Petrove stolice, obećavši da će u molitvi uvijek biti s gotovo 1,2 milijarde katolika u svijetu.

Toga je dana, u 20 sati, počelo razdoblje prazne stolice ("sede vacante"). Otada Rimom kruže priče o novom Papi. On bi ujedno morao biti čvrst upravitelj, pastir koji će s ljubavlju prenositi poruku Evanđelja, teolog, suvremeni reformator, ali i čuvar tradicije.

Hoće li biti Talijan, Europljanin ili po prvi put s nekog drugog kontinenta? Odnos snaga u konklavama nije ujednačen. Šezdeset od 115 kardinala izbornika dolazi iz Europe (28 je Talijana), a samo 19 iz Latinske Amerike, 14 iz Sjeverne Amerike, 11 iz Afrike, 10 iz Azije i jedan iz Australije.

Talijanski mediji posljednjih dana najviše spominju dvojicu kandidata. Navodno je kardinalski zbor podijeljen između milanskog nadbiskupa Angela Scole, kojeg zagovaraju reformisti, i Odila Scherera, nadbiskupa Sao Paola i favorita prelata iz Rimske kurije. Ako je to točno, ne bi bilo iznenađujuće da se zbog te podjele izabere netko treći kao kompromisni kandidat. U drugom redu favorita, pišu mediji, čekaju Kanađanin Marc Ouellet, prefekt Kongregacije za biskupe, kojeg se od prvog dana smatra "papabilnim" i bostonski nadbiskup Sean Patrick O'Malley, jedini kapucin među kardinalima, čije se ime počelo učestalo spominjati tek nakon dolaska kardinala u Rim.

Konklave se održavaju u prilikama teškim za Crkvu. Ona je suočena s teškoćama u prenošenju poruke Evanđelja zapadnome svijetu, masovnom sekularizacijom u nekim zemljama, napetostima s islamom, pedofilskim i korupcijskim skandalima među svećenstvom pa i biskupima, s podjelama i lošim upravljanjem Kurijom što potvrđuje skandal o objavljivanju povjerljivih vatikanskih dokumenata koji su mediji prozvali Vatileaks.

Istodobno, broj katolika u Južnoj Americi i u Africi u naglom porastu i Crkva zauzeto djeluje na mnogim poljima.

Kardinali izbornici (do 80 godina starosti) završavaju u ponedjeljak opće kongregacije na kojima su se mogli pobliže upoznati. Njih 69 nikad nije sudjelovalo na konklavama. Razgovor među kardinalima bio je živ, dotaknuli su se svih tema, pa i poboljšanja središnje uprave i reforma, posebno što se tiče uloge žena u Crkvi. Kardinali su raspravljali iza zatvorenih vrata, dok su mediji pisali o novim otkrićima u vezi s "Vatileaksom" i o navodom "gay lobiju" u Kuriji.

Brojni kardinali u nedjelju su služili mise, bilo u privatnim kapelicama ili u grandioznim rimskim crkvama, a novinari su ih pomno pratili.

"Konklave samo što nisu počele. Molimo se da Duh sveti podari Crkvi čovjeka koji je može voditi stopama velikih prvosvećenika posljednjih 150 godina", kazao je kardinal Scola na misi.

"Moramo donijeti pravu odluku", poručio je kardinal Scherer na misi u jednoj maloj baroknoj crkvi u Rimu.

Bostonski kardinal O'Malley zamolio je Boga da "prosvijetli Crkvu" kako bi kardinali izabrali papu koji će sve ujediniti u vjeri.

Uz njih trojicu i Ouelleta, u medijima se kao mogući kandidati spominju i njujorški nadbiskup Timothy Dolan, Argentinac Leonardo Sandri, prefekt Kongregacije za Istočne crkve, manilski nadbiskup Luis Tagle, bečki nadbiskup Christoph Schoenborn, ostrogonsko-budimski Peter Erdo, Ganac Peter Turkson, predsjednik Pontifikalnog vijeća Justitia et Pax, vatikanski "ministar kulture" Gianfranco Ravasi i brazilski kardinal Joao Braz de Aviz, prefekt Kongregacije za institucije posvećena života.

Prije povlačenja 115 kardinala izbornika u Sikstinsku kapelu, u utorak u 10.30 sati održat će se posebna misa za uspješan izbor pape "Pro Eligendo Romano Pontifice". U 16.30 kardinali će uz Litanije svih svetih u procesiji krenuti iz Pavlove kapele u Sikstinsku.

Nakon što još jednom polože prisegu da će poštivati zavjet šutnje i nakon što čuju nagovor za izbor Pape, ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja uzviknut će "Extra omnes" (svi van) i "zaključati" vrata. Kazna za odavanje informacija s konklava, bilo izravno ili neizravno, jest ekskomunikacija.

Potpuno izdvojeni od svijeta kardinali će dvotrećinskom većinom izabrati nasljednika Benedikta XVI. U utorak će glasovati samo jednom, ali prije toga će se ždrijebom izabrati devetorica kardinala koji će biti zaduženi za distribuciju listića, brojanje i reviziju.

U sljedećim danima kardinali će glasovati dvaput prijepodne i dvaput popodne. Ako nakon tri dana nema rezultata, dolazi do prekida glasovanja najviše na jedan dan koji je posvećen molitvi, sastancima, promišljanju i duhovnoj obnovi.

Glasački listići su pravokutni, na njihovu gornjem dijelu piše "Eligo in Summum Pontificem" (Za vrhovnog svećenika biram), a u donjem je dijelu prostor za ime, koje mora biti jasno napisano tiskanim slovima. Kardinali listiće ostavljaju u posebnu posudu u obliku urne smještenu na oltaru Sikstinske kapele, točno ispred Michelangelova "Posljednjeg suda".

Njihovi će se glasački listići poslije brojanja spaliti kako bi se izbrisao svaki trag tajnih izbora o kojima kardinali ne smiju govoriti. U Sikstinskoj kapeli već je instalirana posebna peć i dimnjak. Kako bi se javnost na Trgu svetog Petra i u svijetu izvijestila je li Papa izabran, prigodom spaljivanja listića dodaju se posebne kemikalije koje dim čine crnim (ako nije postignuta dvotrećinska većina) ili bijelim (ako je Papa izabran). Kako se unatoč kemikalijama mnogo puta nije uspijevalo razaznati koje je boje dim (najčešće je ispao siv), Ivan Pavao II odlučio je da izbor Pape uz bijeli dim mora popratiti i zvonjava zvona bazilike svetog Petra.

Kada jedan od kardinala dobije potrebnu većinu glasova, dekan Kardinalskog zbora ili njegov zamjenik ako je ovaj prestar za glasovanje pita izabranog prihvaća li izbor. On nema nikakvu obavezu prihvatiti, ali u praksi kardinali koje ne žele postati Papom to unaprijed najave.

Nakon što prihvati izbor, novi poglavar Katoličke crkve biva upitan kojim će se imenom zvati: Pavao, Ivan, Ivan Pavao, Klement, Pio, Benedikt ili neko drugo, već prema svom izboru i sklonosti prema nekom od apostola, svetaca ili papa iz prošlosti.

Nedugo potom, Papa odlazi u "sobu suza", malenu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, u kojoj se odjene u papinsku reverendu (unaprijed su pripremljene tri veličine: mala, srednja i velika) i pripremi se za izlazak na balkon bazilike svetog Petra. A ondje će njegov izbor tradicionalnom objavom "Habemus Papam" (Imamo Papu) proglasiti kardinal protođakon (u slučaju ovog izbora to će biti francuski kardinal Jean-Louis Tauran). Zatim, s crvenom mocetom na sebi i papinskim palijem preko ramena, novi rimski biskup se predstavlja i podjeljuje svoj prvi blagoslov Urbi et orbi (gradu i svijetu). Tada u povijesti Crkve staroj više od dvije tisuće godina počinje novi pontifikat.