Hrvatska

ALARMANTNO: Demografski sumrak Hrvata: Više nas je starijih od 65 nego mlađih od 14!

Akrap: Nemamo demografske politike, do 2036. ćemo biti u skupini najstarijih zemalja svijeta!

FOTO: Ivan Hrstić
Piše: Vanja Deželić

Prosječna starost hrvatskog stanovništva u proteklih pola stoljeća porasla je za gotovo deset godina, a broj starijih od 65 godina po prvi je put premašio broj mlađih od 14 godina, pri čemu je među starijom populacijom više žena, a među mlađom više muškaraca, što bi nas do 2036. godine moglo uvrstiti među deset najstarijih zemalja svijeta!

 

 

U skandinavskim zemljama se građani ne moraju brinuti oko mjesta stanovanja, osamostaljenja u globalu, a tu su još i dostupnije obrazovanje, bolja socijalna politika, lakši pronalazak posla. Kod nas je sve obrnuto

- Demografski procesi su dugoročni i za ovakvu situaciju treba 'krivit' kompletno dvadeseto stoljeće. Problemi su se gomilali, posebno od druge polovice prošlog stoljeća, tako da sad imamo to što imamo - rekao nam je demograf dr. Anđelko Akrap.

 

Podaci upozoravaju na trend starenja stanovništva kao dugogodišnji proces. U 2011. stanovništvo je bilo prosječno staro 41,7 godina (muškarci 39,9, žene 43,4), što Hrvatsku svrstava među najstarije nacije Europe. Stanovništvo je u prosjeku najstarije u Ličko-senjskoj županiji (45,3 godine), Šibensko-kninskoj (44,1), Karlovačkoj (44) i Primorsko-goranskoj (43,9), dok su u prosjeku najmlađi stanovnici Međimurske županije (40,0 godina), Zagrebačke (40,6), Brodsko-posavske (40,6) i Vukovarsko-srijemske (40,6).

 

- Još na ulazu u dvadeseto stoljeće Hrvatska je bila rijetko naseljena zemlja, s previše 'praznog' prostora. To se povećavalo s godinama jer se posao mogao naći samo u velikim gradovima. Isprva su to bili Zagreb, Rijeka, Split i Osijek, ali u šezdesetim godinama prošlog stoljeća Osijek je počeo zaostajati. Znate, problem nezaposlenosti je kod nas konstanta, još iz doba socijalizma, ne samo sad. Kad tome dodate pola milijuna onih koji su iselili, kad pridodate ratove i nepostojanje demografske politike... dolazimo gdje jesmo - kaže Akrap.

 

Da je hrvatsko stanovništvo pod dugotrajnim procesom starenja, vidljivo je iz brojnih pokazatelja starenja stanovništva. Indeks starenja (omjer broja starijih od 60 i mlađih od 19 godina) i koeficijent starosti (udio starijih od 60) već su u popisu 1971. prešli kritične vrijednosti od 40, odnosno 12 posto, a u 2011. indeks starenja iznosio je 115, a koeficijent starosti 24,1 posto. U Popisu 2011. broj starijih od 65 prvi je put premašio broj mlađih od 14 godina - udio starijih od 65 iznosio je 17,7, a mlađih od 14 godina 15,2 posto.

 

Uočen je i porast vrlo visoke životne dobi, pa je, primjerice, udio stanovništva starijega od 80 godina prije dvije godine iznosio 3,9 posto, dok je 1953. iznosio samo 0,8 posto. Starenje stanovništva utjecalo je i na udio žena u fertilnoj dobi (od 15 do 49 godina), kojih je u ukupnom stanovništvu 43,9 posto, a 1953. bilo ih je 52,7 posto. Po popisu iz 2011., Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika, od kojih 2.066.335 muškaraca (48,2 posto) i 2.218.554 žena (51,8 posto).

 

Problem nezaposlenosti je kod nas konstanta još iz doba socijalizma, ne samo sad. Kad tome dodate pola milijuna onih koji su iselili, kad pridodate ratove i nepostojanje demografske politike... dolazimo gdje jesmo

Dobno-spolna struktura stanovništva pokazuje nesrazmjer broja muškaraca i žena prema dobnim skupinama. Primjerice, među djecom u dobi do 9 godina ima 105 dječaka na 100 djevojčica, zbog rađanja više muške djece nego ženske. Među starijima od 45 veći je, pak, udio žena, pa tako među stanovništvom starijim od 65 godina dolaze 64 muškarca na 100 žena, a među starijima od 80, samo 44 muškarca na 100 žena.

 

- Najteže razdoblje bilo je između 1991. i 2000. godine, kad je bilo 172 tisuće više umrlih nego rođenih. Takav će se trend nastaviti sve dok vlasti ne postignu opću suglasnost i ne krenu provoditi demografsku politiku koja će dugoročno pomoći. Jer, u slučaju da se ništa ne promijeni 2035. ili 2036. bit će 25 posto manje Hrvata koji ulaze u studentsku dob i ući ćemo u skupinu od deset najstarijih zemalja svijeta - upozorava Akrap.

 

Naglasio je da se treba ugledati na skandinavske zemlje, koje su davno shvatile da ako se mladi osjećaju slobodno, osnivaju obitelji i natalitet samim time ne stagnira.

 

- Oni se ne moraju brinuti oko mjesta stanovanja, osamostaljenja u globalu, a tu su još i dostupnije obrazovanje, bolja socijalna politika, lakši pronalazak posla. Kod nas je sve obrnuto - zaključuje Akrap.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

anđelko akrap, starenje stanovništva, demografija