Mojbiz

TVRDOGLAVI: Slavko Linić: O porezu na nekretnine odlučit će Vlada

'Budimo iskreni, nema potrebe da bilo kojeg građana plašimo s tim.'

Piše: P/H

Zakon o porezu na nekretnine je kompletiran i Vlada će o njemu odlučiti, poručio je danas ministar financija Slavko Linić u Hrvatskom saboru, ističući kako je osnovna namjera tog zakona rasteretiti gospodarstvo.

Branka Juričev Martinčev (HDZ) je u aktualnom prijepodnevu upitala Linića hoće li se taj porez uvoditi te kako će se odraziti na one koji su desetljećima radili kako bi izgradili vikendice.


LINIĆ: Zahtjev je Vlade i da ako netko ima i svoju djedovinu i starinu koja nije u funkciji da na nju ne treba plaćati porez koji će biti veći od komunalne naknade uz porez na vikendice, a da se višim porezima oporezuju samo one nekretnine koje se "drže kao bogatstvo".

Slavko Linić je odgovorio da je Vlada u razmišljanjima kako porezno rasteretiti gospodarstvo i kako ga učiniti konkurentnim, posebno s obzirom na ulazak u EU 1. srpnja, kao jednu od mogućnosti istaknula smanjenje doprinosa za zdravstvo, a sredstva za taj resor mogu se nadoknaditi uvođenjem poreza na nekretnine.

"Zakon je kompletiran i pripremljen za raspravu na užem kabinetu koji će odlučiti što je politika Vlade i kako ćemo se postaviti prema tom zakonu", poručio je Linić.

Naglasio je da je Vlada postavila jasne pretpostavke kako izraditi taj zakon, te je u tom smislu i predviđeno da se prve nekretnine oporezuju na razini komunalne naknade, a tih prvih nekretnina "može biti i četiri, pet, ako se u njima živi, ako u njima žive roditelji, ako u njima žive djeca, ako se one iznajmljuju, ako oni služe i za gospodarsku djelatnost turističke privrede".

Zahtjev je Vlade, dodao je, i da ako netko ima i svoju djedovinu i starinu koja nije u funkciji da na nju ne treba plaćati porez koji će biti veći od komunalne naknade uz porez na vikendice, a da se višim porezima oporezuju samo one nekretnine koje se "drže kao bogatstvo".

"To je bio zahtjev Vlade, takav zahtjev je Ministarstvo financija ispoštovalo i, budimo iskreni, nema potrebe da bilo kojeg građana plašimo s tim", poručio je Linić.

Borisa Kovačića (SDP) zanimalo je kako teče drugi krug fiskalizacije.

Linić mu je odgovorio da sustav funkcionira besprijekorno te da rezultati u prva tri mjeseca pokazuju da se kod privatnog sektora plaćanje obveza povećalo za 36 posto, da se promet povećao 36 posto, a kod trgovačkih društava 22 posto.

"Fiskalizacija je bio način da se na neki način onemogući bježanje od plaćanja obveze. Ali nije to bio jedini razlog. Vlada želi stvoriti iste mogućnosti svakom poslovnom subjektu, da nemamo nelojalnu konkurenciju, da nemamo zloupotrebe koje tada konkurenciju na tržištu pretvaraju u nelojalnu", poručio je Linić.

Izvijestio je da je na prijave građana provedeno 11,5 tisuća kontrola, da su u 600 slučajeva pronađene nepravilnosti i nezakonitosti.

"To je bio razlog da smo naplatili preko milijun i 200.000 kazni, ali na žalost i da oko 180 objekata dan danas nije otvoreno, jer smo ih zatvorili zbog toga što ne žele poštovati zakone, ne žele plaćati svoje obveze i u biti ne žele imati lojalnu utakmicu s ostalim svojim konkurentima", rekao je Linić.

Gordanu Sobol (SDP) zanimalo je što Ministarstvo poljoprivrede čini kako se ne bi ponavljale koncesije poput one na Korčuli, koja je uz potpis tadašnjeg HSS-ovog ministra poljoprivrede Božidara Pankretića dodijeljena tvrtki čiji je direktor pod međunarodnom tjeralicom te je za informacije o njemu raspisana nagrada. Ta je činjenica, kazala je, javnosti postala poznata nakon nedavnog napada na SDP-ovog zastupnika Mladena Marelića na Korčuli.

Resorni ministar Tihomir Jakovina rekao je kako se šumskim zemljištem do sada raspolagalo pod vrlo nejasnim kriterijima, dokaz čega je, rekao je, i konkretni slučaj kada se dodjeljivalo pravo služnosti za podizanje višegodišnjih nasada, odnosno uživanja odličnog poljoprivrednog zemljišta na Korčuli.

Taj slučaj, rekao je, datira od 2010. te se tek mjeseci i nešto prije zadnjih izbora potpisan s vrlo šturim i nejasnim odredbama ugovora, uz mogućnost raskida jedino ukoliko zakupoprimac u roku od dvije godine ne krene s radovima i ništa ne napravi na uređenju površine, što on, istaknuo je, i nije radio.

Izvijestio je kako su na teren poslane inspekcijske službe te je pripremljena kompletna dokumentacija za pokretanje postupka raskida koncesijskog ugovora, te naglasio kako će novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu onemogućiti takve slučajeve.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

FISKALIZACIJA, BORIS KOVAČIĆ, POREZ NA NEKRETNINE, SLAVKO LINIĆ