PONEDJELJAK, 24. STUDENI 2014.
Makroekonomija , objavljeno u 11:30h, 03.05.2013.g

PROCJENA

Pogledajte prognozu: Europska komisija očekuje još veći pad hrvatskog gospodarstva

EK snizila prognoze i očekuje pad hrvatskog gospodarstva za jedan posto u ovoj godini.

Autor: PolitikaPlus

Europska komisija u petak je snizila prognoze i očekuje pad hrvatskog gospodarstva za jedan posto u ovoj godini, a sljedeće godine tek neznatni rast 0,2 posto, a stopa nezaposlenosti mogla bi dosegnuti 19,1 posto te iduće godine 20, 1 posto.

Europska komisija u petak je objavila proljetne ekonomske prognoze za 2013-2014. s procjenama rasta, zaposlenosti, inflacije i proračunskog deficita u zemljama članicama, Hrvatskoj, kandidatskim zemljama te u velikim svjetskim gospodarstvima - Sjedinjenim Državama, Japanu, Kini i Rusiji.

U odnosu na zimske prognoze, Komisija je sada dodatno smanjila projekcije. U veljači je Komisija predvidjela u Hrvatskoj pad od 0,4 posto u ovoj godini, a rast od 1,4 posto u sljedećoj godini, a nezaposlenost od 15,8 posto ove godine, te 14,9 sljedeće.

Prema projekcijama, deficit bi se ove godine s prošlogodišnjih 3, 8 posto BDP-a trebao povećati na 4,7 posto ove i na 5,6 posto sljedeće godine. Javni dug ove godine trebao bi dosegnuti 57,9 posto, a sljedeće 62,5 posto.

"Nakon stagnacije u 2011. godini, BDP je pao dva posto 2012. godine. Od 2008. godine kada je hrvatsko gospodarstvo ušlo u recesiju, gospodarske aktivnosti su se smanjile za skoro 12 posto", kaže se u dokumentu Komisije.

Komisija navodi da u kratkoročnom razdoblju Hrvatska neće ostvariti rast.

"Hrvatska će postati 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Iako se može očekivati da ulazak u EU osigura potporu gospodarstvu, u kratkoročnom razdoblju sadašnji pritisci na gospodarstvo ostat će glavnim razlogom kočenja rasta", dodaje Komisija.

Od 27 zemalja članica EU-a, njih osam imat će ove godine pad BDP-a, a sljedeće godine za samo dvije članice predviđa se pad - Cipar za 3,9 posto i Slovenija za 0,1 posto.

Što se nezaposlenosti tiče, samo dvije članice imaju lošije prognoze od Hrvatske, to su Grčka i Španjolska koje bi ove godine trebale imati stopu nezaposlenosti od 27 posto, a sljedeće godine u Grčkoj bi trebala pasti na 26 te u Španjolskoj na 2,64 posto.

Domaća potražnja u Hrvatskoj prošle se godine smanjila za 2,9 postotna poena, a privatna potrošnja je pala za skoro tri posto, dok investicije nastavljaju padati već čevrtu godinu zaredom, iako nešto usporenijim ritmom. Pad investicija prošle je godine iznosio 4,6 posto, projekcije za ovu godinu su minus 0,5 posto, a sljedeće godine predviđa se rast od 4 posto.

Komisija navodi nekoliko razloga za slabu domaću potražnju, među kojima su daljnje povećanje nezaposlenosti, visoka razina zaduženosti kućanstava, pritisci na razduživanje, rezanje nominalnih plaća te inflacija, koja bi trebala ostati na oko tri posto.

Očekuje se da će privatne investicije ove godine padati sporijim ritmom, a oporavak se očekuje sljedeće godine. Komisija navodi da bi novi zakoni o korporativnim porezima, zakon o strateškim investicijama te ulazak u Europsku uniju mogli pozitivno utjecati na dotok investicija. Razduživanje banaka i slaba domaća potražnja negativno utječu na privatne investicije. To bi se moglo djelomično nadoknaditi realizacijom nekih velikih državnih investicija 2013. i 2014. godine iako postoje rizici u provedbi tih investicija, dodaje Komisija.

Za hrvatsko gospodarstvo nije povoljna ni činjenica što neki od njezinih glavnih trgovačkih partnera očekuju slabi rast.

Komisija dodaje da hrvatske tvrtke mogu očekivati pojačani pritisak ulaskom u EU, a izlazak iz CEFTA-e može utjecati na trgovačku razmjenu s partnerima u regiji.

Što se tiče fiskalne politike, Komisija navodi da je Hrvatska unatoč nepovoljnim gospodarskim uvjetima uspjela spriječiti pogoršanje proračunske situacije.

Ukupni prihodi su povećani, uglavnom kao rezultat poreznih mjera, uključujući i povećanje stope PDV-a za dva postotna poena, te zbog bolje naplate poreza, navodi Komisija.

Izvoz roba i usluga prošle je godine rastao 0,4 posto, ove godine se očekuje rast od 1,3 posto, a sljedeće godine 3,5 posto. Uvoz je prošle godine pao za 2,1 posto, ove godine bi trebao rasti 0,4 posto, a sljedeće 3,7 posto.