Mojbiz

RIBARSTVO : Problem hrvatskog ribarstva je problem cjelokupnog gospodarstva

U hrvatsko ribarstvo u ovom se trenutku nalazi uloženih 720 milijuna kuna od kojih gotovo 100 milijuna kuna u istočnu Slavoniju

Piše: PolitikaPlus/Hina

Hrvatsko ribarstvo raspolaže sa dovoljnom infrastruturom, znanjem i kvalitetnim stručnjacima te je, s te strane, u potpunosti spremno za skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, rečeno je na 9. međunarodnom gospodarsko-znanstvenom skupu o ribarstvu u Vukovaru.

 

Problem hrvatskog ribarstva je problem cjelokupnog gospodarstva Hrvatske, međutim, brojke pokazuju da se ovdje ipak nešto pozitivno događa, kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede Mirko Kučić.

 

Prošle  je godine iz hladnovodnog uzgoja domaće tržište konzumiralo oko 2,5, a iz toplovodnog oko 3,5 tisuća tona ribe. Istodobno, imamo potrebe za proizvodnju još oko dvije tisuće tona ribe za domaće tržište

Prema njegovim riječima, u "siromašno, malo i zapostavljeno hrvatsko ribarstvo" u ovom se trenutku nalazi uloženih 720 milijuna kuna od kojih gotovo 100 milijuna kuna u istočnu Slavoniju, u kojoj se, kako je ustvrdio, gotovo 20 godina ništa nije radilo.

 

Prema njegovoj ocjeni, da bi hrvatsko ribarstvo opstalo i postalo konkurentno potrebno je, uz primjerenu naknadu, smanjiti broj brodova za ribaranje na Jadranu jer ih je u ovom trenutku između 20 i 30 posto više nego što bi trebalo ukoliko želimo rentabilnu proizvodnju, a sva preostala sredstva usmjeriti za akvakulturu uz naglasak na slatkovodno ribarstvo.

 

"Moramo povećati količinsku proizvodnju i kvalitetu i što je najvažnije, moramo dizati konkurentnost naših proizvoda", poručio je voditelj HGK-ove Grupacije za akvakulturu i dopredsjednik Europskog udruženja FEAP Želimir Filić.

 

Također je kazao kako, iako je europska akvakultura kvalitetna po svojoj tehnlogiji, ona čini svega 2 posto svjetske proizvodnje. "Od 100 posto konzumacije ribe na europskom tržištu 10 posto hrane iz mora pokriva akvakultura, oko 25 posto ribolov, a oko 65 posto se uvozi iz trećih zemalja. To nam govori da postoji veliki prostor za razvoj te djelatnosti i tu Hrvatska mora pokušati iskoristiti svoju šansu", ustvrdio je Filić.

 

Predsjednik Udruženja ribarstva RH pri HGK Milan Božić mišljenja je kako su pomaci u ribarstvu evidenti, međutim stanje nije zadovoljavajuće jer neprestano "radimo jedan korak naprijed, a dva unatrag".

 

Ulaskom u EU se nadamo da će se to stanje popraviti jer ćemo morati primjeniti ona pravila koja vrijede za ostale članice, naveo je podsjetivši kako je Hrvatska nekada godišnje proizvodila između 17 i 18 tisuća, a danas tek između pet i šest tisuća tona ribe.

 

Također je naveo kako je prošle godine iz hladnovodnog uzgoja domaće tržište konzumiralo oko 2,5, a iz toplovodnog oko 3,5 tisuća tona ribe. Istodobno, imamo potrebe za proizvodnju još oko dvije tisuće tona ribe za domaće tržište, zaključio je Božić.

 

Na skupu "Hrvatska akvakultura u Europskoj uniji - sadašnjost i budućnost" sudjeluju brojni stručnjaci i predstavnici državnih i strukovnih udruženja iz Hrvatske i susjednih zemalja koji će izlagati niz tema vezanih uz ribarstvo i stanju u toj gospodarskoj djelatnosti.

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

more, voda, ribnjaci, ribari, ribarstvo, vukovar