A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://www.politikaplus.com//upload/images/arhiva/G-H/gradjani-101.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Hrvatska je u proteklih 60 godina izgubila jednog člana kućanstva | Politika+
Hrvatska

ALARMANTNO: Hrvatska je u proteklih 60 godina izgubila jednog člana kućanstva

'"Preko 50 posto osoba u privatnim kućanstvima, kojih ima 1.519.038, živi u samačkim ili dvočlanim kućanstvima.'

Piše: PolitikaPlus

Hrvatska ima ukupno nešto više od milijun i pol kućanstava, a prosječan broj članova pada za 0,2 posto svakih deset godina tako da se prosječno hrvatsko kućanstvo u proteklih 60 godina smanjilo za jednog člana jer je taj broj s 3,8 članova iz 1953. pao na 2,8 članova, pokazuju danas predstavljeni podaci Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine.

U samačkim kućanstvima živi 373.120 osoba (24,6 posto), a u dvočlanim kućanstvima njih 388.803 (25,6 posto). U tročlanim kućanstvima živi 18,8 posto osoba, u četveročlanim 17,3 posto, a 8 posto je petročlanih te 3,5 posto šesteročlanih i 2,2 posto kućanstava sa sedam ili više članova

"Preko 50 posto osoba u privatnim kućanstvima, kojih ima 1.519.038, živi u samačkim ili dvočlanim kućanstvima", rekao je ravnatelj Državnog zavoda za statitsitku Marko Krištof.

U samačkim kućanstvima živi 373.120 osoba (24,6 posto), a u dvočlanim kućanstvima njih 388.803 (25,6 posto). U tročlanim kućanstvima živi 18,8 posto osoba, u četveročlanim 17,3 posto, a 8 posto je petročlanih te 3,5 posto šesteročlanih i 2,2 posto kućanstava sa sedam ili više članova.

"Prosječan broj članova kućanstava se smanjivao tijekom vremena i to otprilike za 0,2 postotna poena u deset godina - tako da je 1953. godine taj broj bio 3,8 dok danas iznosi 2,8", naveo je.

Udio samačkih kućanstava u ukupnom broju u svim se županijama povećao od popisa 2001. godine, a najviši je u Ličko-senjskoj županiji (gotovo 30 posto) te u Gradu Zagrebu, a najniži u Međimurskoj županiji (oko 18 posto).

Gledajući udio stanovništva starog više od 15 godina prema bračnom stanju i spolu vidljiv je nešto veći postotak oženjenih muškaraca (58 posto) od postotka udanih žena (53 posto), no razlog tome je različita brojka muškaraca i žena u ukupnom broju populacije.

Neoženjeno je 35 posto muškaraca, razvedeno je njih četiri posto, a tri posto je udovaca. Neudano je 24 posto žena, razvedeno je njih pet posto, a 18 posto je udovica.

"U aposlutnim brojkama, većina stanovništva u Hrvatskoj je oženjena, odnosno udana, ukupno nešto više od dva milijuna", rekao je Krištof.

Oženjeno je 1.002.207 muškaraca, a udano 1.006.532 žene, a razlika proizlazi zbog promjene definicije ukupnog stanovništva, odnosno toga gdje živi ili namjerava živjeti jedan od bračnih drugova.

Najveći udio neoženjenih muškaraca je u Levanjskoj Varoši u Osječko-baranjskoj županiji (48,9 posto), a slijede Čagin u Požeško- slavonskoj (45,9 posto), Lanišće u Istarskoj (43,9 posto) i Otok u Splitsko-dalmatinskoj županiji (43,4 posto).

Najveći udio neudanih žena je uglavnom na otocima - Smokvici (30,7 posto) i Blatu (29,5 posto) na Korčuli i općini Hvaru (28,4 posto).

"Zanimljivo je i da je u Gradu Zagrebu 28,3 posto žena u ukupnoj populaciji neudano ", napomenuo je Krištof. Zagreb tako ima 103.208 neudanih žena te 110.798 neoženjenih muškaraca.

Po prvi puta objavljeni su i podaci o istospolnim zajednicama - evidentirano je 140 osoba u istospolnoj zajednici, odnosno 0,004 posto ukupne populacije.

U izvanbračnoj zajednici je 97.772 osobe (2,7 posto), 1.918.974 u bračnoj (52,8 posto), a 1.615.575 osoba (44,5 posto) nije ni u jednoj od tih vrsta zajednica.

Prosječan broj djece pada tijekom godina, pa je tako u popisu iz 1961. on iznosio 2,2 djece, a 2011. godine 1,4 djece.

Prema tipu obitelji, većina obitelji (54,3 posto), odnosno 659.818 bračnih i izvanbračnih parova je s djecom, a 28,6 posto su parovi bez djece.

Majki s djecom je u ukupnoj populaciji 14,4 posto, a očeva s djecom 2,7 posto, a Krištof napominje da tu nije riječ isključivo o samohranim majkama jer se kao obitelj smatra krvno srodstvo bez obzira na godine, pa je moguće da je jedan od partnera umro te se drugi partner s djetetom evidentira na ovaj način.

Popis stanovništva pokazuje da je Hrvatskoj 2011. bilo 1.215.865 obitelji što predstavlja smanjenje u odnosu na 1991. kada ih je bilo 1.252.025.

Udio parova bez djece porastao je s 24,8 posto, koliko je iznosio 1971., na 28,6 posto 2011. godine, a udio parova s djecom se smanjio s 63,8 posto iz 1971. na 54,3 posto u 2011.

Od ukupnog broja stanovništva, 17,7 posto izjavilo je da ima određene teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a njihov udio, očekivano, raste prema dobnim skupinama te kod starijih od 85 godina iznosi čak 67,9 posto.

"Uzrok teškoće kod 43.073 osoba postoji od rođenja, a zanimljivo je da 65.805 osoba ima teškoće uzrokovane Domovinskim ratom", rekao je Krištof.

Profesionalno oštećenje kao uzrok teškoće navelo je 76.170 osoba, a 441.115 bolest, dok je relativno malo (21.466) kao uzrok navelo prometnu nesreću, a 105.267 osoba navelo je ostale uzroke.

Tu nije riječ samo o osobama s invaliditetom, već o svim osobama koje subjektivno smatraju da imaju poteškoće koje ih sprječavaju u svakodnevnom obavljanju aktivnosti.

Ravnatelj Zavoda je za 26. srpnja najavio objavu podataka o stanovništvu prema obrazovnoj strukturi te najčešćim imenima i prezimenima, a krajem listopada i preostale podatke "o relativno složenim obilježjim (stanovništvo prema ekonomskim aktivnostima, migracijskim obilježjima te podaci o stanovima).

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

demografija, stanovništvo, kućanstvo, hrvatska