Hrvatska

DEMOGRAFIJA: Alica Wertheimer-Baletić: Blagi porast nataliteta ne znači ništa

''Godišnje oscilacije uzimamo u obzir samo u razdobljima rata ili epidemija.''

Piše: PolitikaPlus/Hina

Prošlogodišnji blagi porast broja živorođene djece u odnosu na 2011. tek je godišnja oscilacija i praktički ne znači ništa. Na osnovi nje ne možemo donositi zaključke o ublažavanju ili preokretu negativnih trendova, kakvo mogu donijeti samo jake mjere natalitetne politike, smatra demografska stručnjakinja, akademkinja Alica Wertheimer-Baletić.

"Godišnje oscilacije uzimamo u obzir samo u razdobljima rata ili epidemija, a relevantni su višegodišnji trendovi, koji pokazuju neprestani rast razlike između broja umrlih i broja živorođene djece, odnosno prirodno smanjenje"

Po podacima Državnog zavoda za statistiku lani je, naime, rođeno 574 djece više nego godinu ranije, no istodobno je umrla 691 osoba više nego 2011., a broj umrlih bio je za 9939 veći od broja živorođenih pa je stopa prirodnog prirasta bila negativna i iznosila je - 2,3 posto.

Alica Wertheimer-Baletić podsjeća da je i ranije bilo godina s povećanjem broja živorođenih, primjerice 2004., kada je rođeno 4,1 posto više djece nego godnu ranije, no riječ je, kaže, tek o godišnjim oscilacijama, koje se u obzir uzimaju samo u razdobljima ratova ili epidemija.

"Godišnje oscilacije uzimamo u obzir samo u razdobljima rata ili epidemija, a relevantni su višegodišnji trendovi, koji pokazuju neprestani rast razlike između broja umrlih i broja živorođene djece, odnosno prirodno smanjenje", tumači Alica Wertheimer-Baletić.

U prilog toj tvrdnji navela je da je 2009. u Hrvatskoj umrlo oko 7800 više osoba nego što ih se rodilo, godinu kasnije ta je razlika iznosila 8700, 2011. 9800, a lani 9900.

Upozorila je i da su samo tri od 21 županije lani zabilježile minimalan prirodni prirast - Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska te Međimurska županija, koja uobičajeno bilježi rast zbog romske populacije, s tradicionalno višim natalitetom.

"U Zagrebu je bilo svega 27, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 75 živorođene djece više nego umrlih. Istodobno se na razini Hrvatske neprestano povećava razlika između broja umrlih i broja živorođenih. Jasan uzrok tomu je starenje stanovništva i ekspanzija skupine starijih od 80 godina, što znači da će to biti konstantna tendencija", rekla je Wertheimer-Baletić.

Upozorila je da su hrvatska sela demografski devastirana, ali da je i u gradovima sve više samačkih staračkih kućanstava, koja sa sobom nose povećan rizik od siromaštva.

Uvjerena je da starenje stanovništva mogu zaustaviti jedino snažne mjere natalitetne politike, ali da je njih u ekonomskoj krizi teško očekivati.

"U prvom redu, to su opći faktori, poput zapošljavanja i rješavanja stambenog statusa, jer ankete pokazuju da su nedostatak posla i neriješeno stambeno pitanje najčešći razlozi zbog kojih se mladi ne odlučuju na brak i rađanje. Uz opće faktore, nužna je i pomoć zaposlenim ženama, tu je pitanje smještaja djece u vrtiće, dječjeg doplatka i dr. Za to treba uložiti dosta novca, a to je u ovakvoj situaciji teško očekivati", kazala je Wertheimer-Baletić, koju dodatno zabrinjavaju ankete koje pokazuju da su visokoobrazovani mladi ljudi koji ne mogu naći posao u Hrvatskoj skloni potražiti ga u drugim zemljama.

Ne čudi je ni sve veći broj mladih koji ostaju živjeti kod roditelja.

"Ta pojava je uočena i prije krize, ne samo kod nas, nego i u drugim europskim zemljama. Riječ je o tzv. 'mamonima', uglavnom mladićima koji se zbog osobnog komoditeta ne žele odseliti od roditelja i zasnovati brak, što je samo pojačano ekonomskom krizom, zbog koje se ne mogu osamostaliti ni oni koji bi to željeli, ali nemaju uvjete - posao i stan", smatra Wertheimer-Baletić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

natalitet, Alica Wertheimer-Baletić, demografija, mortalitet