Kultura

OBLJETNICA: Prije 330 godina umro Juraj Križanić, prvi panslavist i gorljivi pomiritelj Istoka i Zapada

Panslavenstvo, koje se početkom 19. stoljeća rasplamsalo u pokret s namjerom da vjerski i politički ujedini Slavene, Križanić je zagovarao dva stoljeća ranije.

FOTO: Vanja Radauš: Juraj Križanić
Piše: Hina

Juraj Križanić, Hrvat koji je „izmislio“ panslavenstvo i svoj život posvetio pomirenju Istoka i Zapada, poginuo je na današnji dan prije 330 godina. Unatoč tome, njegove ideje su vrlo žive i nadahnjuju rješavanje niza suvremenih problema, iako još nema dovoljno spremnosti za njihovo ozbiljnije ostvarenje, tvrde stručnjaci.

Njegov najveći poznavatelj u Hrvatskoj, Ivan Golub, koji višedecenijsko proučavanje smatra "prijateljevanjem", nazvao je Križanića tražiteljem mudrosti.

CIPEK: Od Križanićeva zagovora kršćanskog univezalizma nije se ostvarilo bog zna što, jer, kao što možete vidjeti na primjeru Sirije, kršćani izvan zapadnog svijeta prepušteni su sebi, čak i na razini ljudskih prava.

Rođen je između 1617. i 1619., u plemićkoj kuriji Obrh kod Ozlja, gimnaziju završio u Zagrebu, a bogosloviju doktorirao u Rimu. Od 1642. do 1646. bio je župnik u Nedelišću i Varaždinu, a potom putuje u Moskvu, Carigrad i Rim.

Unatoč izričitoj papinoj zabrani, po drugi puta putuje u Rusiju 1650., godine, u kojoj je početkom 1661. carskim ukazom prognan u Sibir. Ondje je proveo petnaest godina, nakon čega je pomilovan. U listopadu 1677. napušta Rusiju i stupa u dominikanski red.

Od Križanićeva zagovora kršćanskog univezalizma nije se ostvarilo bog zna što, jer, kao što možete vidjeti na primjeru Sirije, kršćani izvan zapadnog svijeta prepušteni su sebi, čak i na razini ljudskih prava, kaže Tomislav Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

U pomirenja Istoka i Zapada, odnosno Katoličke i Pravoslavne crkve, nema bitnih pomaka, jer se i ne radi o nekim velikim razlikama u teološkoj doktrini nego o različitim političkim interesima koji generiraju razilaženja, objašnjava Cipek. Zbog tog svoga angažmana, Križanić je bio optuživan za neprijateljstvo i od jednih i od drugih, ističe se literaturi.

Panslavenstvo, koje se početkom 19. stoljeća rasplamsalo u pokret s namjerom da vjerski i politički ujedini Slavene, Križanić je zagovarao dva stoljeća ranije. Vidio ga je kao zaštitu od Nijemaca, po njemu najvećih neprijatelja Slavena. Težio je osnivanju velike slavenske države s ruskim carem na čelu i katoličkom vjerom.

U Hrvatskoj političkoj povijesti više se puta javljala težnja za slavenskom solidarnosti. Posebno se ističu pravaši u Austrougarskoj monarhiji, u okviru koje je dolazilo i do suradnja slavenskih naroda u Carskom vijeću. Zagovornik slavenskog zbližavanja bio je i Stjepan Radić, NDH je dobro surađivala sa Slovačkom, itd, ističe Cipek.

Danas povezivanje Slavena nije politički aktualno, upravo je suprotno. Zbog trenutnih interesa hrvatska politika okrenuta je od Slavena prema Nijemcima, objašnjava Cipek.

Jednako tako, u Hrvatskoj se malo bavimo Križanićem, ali ga ozbiljno proučavaju na različitim europskim studijima, osobito u svjetlu preispitivanje odnosa između EU i Rusije, dodaje Cipek, predavač povijesti političkih ideja u Hrvatskoj na Fakultetu političkih znanosti.

Križanić nas je nadasve naučio da identiteti nisu isključivi, te da se istodobno može biti Europljanin, Slaven i Hrvat. Jednostrane hrvatske politike bi trebale preispitivati to njegovo naslijeđe, ističe Cipek.

Politolozi ističu njegovo inspirativno djela Politika, a lingvisti gramatiku objavljenu u Tobolsku 1665.. Radi se o posve usamljenom književnojezičnom pokušaju, koje se temelji na jeziku ozaljskoga kruga, s trodijalekatnom čakavsko-kajkavsko-štokavskom stilizacijom. Dugo je bilo nepoznato i nije imalo utjecaja na razvoj hrvatskoga književnoga jezika i gramatologije.

Juraj Križanić poginuo je na današnji dan pod Bečom, u redovima poljske vojske, koja je došla pomoći obrani od Turaka.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ivan golub, panslavizam, juraj križanić, tihomir cipek